Štetnost cementara

Štetnost cementara  

Autor Glas Koncila

Petak, 28 Srpanj 2006

(PRI)GOVOR ZNANOSTI


O ekološkim, političkim i socijalnim posljedicama rada cementara u Kaštelanskom zaljevu govori mr. sc. Goranka Adam, diplomirana inženjerka kemije i glasnogovornica eko-stožera građana Kaštela. Možete li ukratko pojasniti što je to kompleks cementara »Cemex«? Koji su Vaši osnovni prigovori na rad cementara? Tko podupire, a tko se protivi radu cementara? 

»Cemex« je nedavno postao vlasnik »Dalmacijacementa«, u čijem su vlasništvu tri tvornice cementa: »10. kolovoz« smještena je na izvoru Jadra, a »Sv. Kajo« i »Sv. Juraj« smještene su na obali Kaštelanskog zaljeva. Sve tri tvornice su međusobno udaljene tek nekoliko kilometara i nalaze se usred gusto naseljenog područja. Kako se uz te tvornice na ovom području nalaze i druge tvornice koje su i veliki zagađivači okoliša, kao što su »Salonit« u Vranjicu i »Jadranska željezara« u Kaštel-Sućurcu, jasno je da ovdje imamo ogroman ekološki problem koji je poguban za cijelo područje Kaštelanskog zaljeva i ljude koji tu žive. Dakle, nitko se ne protivi radu cementara, ali svi s pravom očekuju od državnih i javnih institucija da se vodi posebna i povećana skrb za zaštitu okoliša na ovom području. Događa nam se upravo suprotno. Ova Vlada, kao i prethodne Vlade RH donose propise, uredbe, rješenja, dozvole, pa čak krše zakone i uredbe koje su same donijele, da bi novim vlasnicima tvrtke omogućile stjecanje što većeg profita, a na štetu kvalitete našega života, zdravlja, pa i zdravlja još nerođene djece. Na zahtjev građana i ekoloških udruga da se usklade propisi o graničnim vrijednostima emisija (GVE) štetnih tvari u zrak iz stacionarnih izvora s propisima u EU, Božo Kovačević je kao ministar za zaštitu okoliša u bivšoj Vladi izjavio da »niti jedan ministar ne može natjerati kompanije da idu u propast«. Sadašnja ministrica za zaštitu okoliša Marina Matulović-Dropulić na isti zahtjev odgovara da »uzimajući u obzir stanje hrvatskoga gospodarstva, razvidno je da će Vlada RH u postupku pregovaranja s EU, za određeni broj postojećih stacionarnih izvora (to se odnosi i na cementare) morati tražiti izuzeća«.

Proizvodnja cementa je strateška proizvodnja u svakoj državi, pa bi trebala biti i u Hrvatskoj. Na području Splita, Solina i Kaštela nalaze se velike količine tupine, idealne sirovine za proizvodnju cementa, tako da ta proizvodnja ovdje ima dugogodišnju tradiciju. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u spomenutim tvornicama »Dalmacijacementa« izvršena je rekonstrukcija peći, povećani su kapaciteti proizvodnje (»Sv. Juraj«, tada »Partizan«, bio je najveća tvornica cementa u Europi), a tehnološko gorivo ugljen zamijenjeno je mazutom zbog ekoloških razloga. »Dalmacijacement« je tada zapošljavao u ove tri tvornice četiri do pet tisuća ljudi i kao jedna od najvećih tvrtka u tadašnjoj državi imao je značajan udjel u izgradnji Splita i svih okolnih gradova, pa i puno šire. Kada je počela privatizacija u Hrvatskoj, netko se sjetio da treba prodati i »Dalmacijacement«, dakle stratešku proizvodnju i strateški proizvod strancima. Obrazloženje za javnost je bilo da Hrvatska nema dovoljno novaca za ulaganje u proizvodnju (iako su tvornice osnovnu sirovinu za proizvodnju imale praktično u svom dvorištu) i da nam je potreban strani kapital koji je trebao unaprijediti proizvodnju. Pod kojim uvjetima i po kojoj cijeni je »Dalmacijacement« prodana britanskoj tvrtci RMC-group, javnost nije upoznata. Znamo, međutim, da je dolaskom Britanaca kao vlasnika tvrtke, taj »opjevani« strani kapital upotrijebljen za, dosada, djelomičnu zamjenu elektrofiltara s vrećastim filtrima s kojima je postignuto da manji dio cementne prašine izlazi u okoliš, a preostali dio se vraća u ciklus proizvodnje, te ostaje u cementu. Svi ostali štetni sastojci plinova koji nastaju pri proizvodnji i dalje izlaze u okoliš, a s njima i čestice teških metala, radioaktivnih elemenata, dioksina i furana, dakle otrova koji se akumuliraju u prirodi i imaju poguban utjecaj na ljudsko zdravlje. Novi vlasnici su, da bi pojeftinili proizvodnju, smanjili broj zaposlenih za skoro 90%, a bivša Vlada RH im je omogućila zamjenu tehnološkog goriva mazuta ugljenom i petrol-koksom (30% ugljen i 70% petrol-koks) koji su višestruko nepovoljniji za okoliš i zdravlje ljudi od mazuta. U tu svrhu im je izdano rješenje za izgradnju postrojenja za prihvat, manipulaciju i mljevenje ugljena i petrol-koksa sa skladištenjem i loženjem praha ugljena i petrol-koksa u »Dalmacijacementu«.

Deset tisuća građana je potpisalo peticiju kojom su se građani suprotstavili zamjeni tehnološkog goriva, to više što se rješenjem o zamjeni goriva predvidjelo i spaljivanje otpada, kao alternativnog goriva. Ministarstvo je na zahtjeve građana odgovorilo donošenjem uredbe o GVE štetnih tvari u zrak iz stacionarnih izvora koja cementarama u Hrvatskoj omogućava nesmetano zagađivanje okoliša, kako i koliko hoće do2009, a i nakon toga ako se propisi ne usklade sa propisima koji vrijede u EU. Uz to im je omogućena eksploatacija sirovine u neograničenim količinama, pa i na području Kaočina gaja u Kaštel-Sućurcu, koji je usvajanjem županijskoga prostornog plana trebao biti zaštićeno područje. Radi se o 215 tisuća četvornih metara prirodnih bogatstava, s više od 600 biljnih vrsta. Uz sve to, »Dalmacijacement« nam prodaje najskuplji cement u Europi, a Vlada im je osigurala monopol na našem tržištu. Treba naglasiti da nijedna vlada dosada, od prodaje »Dalmacijacementa«, kao i ostalih dviju cementara u Hrvatskoj (Koromačno i Našice), nije pokazala nikakvu namjeru zaštititi interese građana Republike Hrvatske, kako ekološke, zdravstvene, tako i ekonomske, s očitom namjerom da zaštite isključivo interese vlasnika cementara u Hrvatskoj.

Razgovarao: Valerije Vrček

Glas Koncila, broj 31 (1675), 30.7.2006.

Izvor: www.kastela.org

Pročitajte više:

Ima li dioksina u dimu iz cementara?

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: