Mirela Holy daje zeleno svjetlo cementarama za spaljivanje smeća

In a House of Lords enquiry on 14th April 1999,
Environment Minister
Michael Meacher said,

“Incinerator plants are the source of serious toxic pollutants: dioxins; furans; acid gases; particulates; heavy metals; and they all need to be treated very seriously. There must be absolute prioritisation given to human health requirements and protection of the environment.
I repeat the emissions from incinerator processes are extremely toxic. Some of the emissions are carcinogenic… We must use every reasonable instrument to eliminate them altogether”.

————————————————————————————–

“Ako bi se dozvolilo spaljivanje smeća s Karepovca u cementarama, taj ekološki zločin – ekocid, mogao bi se pretvoriti u genocid.”- Mr. sc. Benedikt Aljinović

————————————————————————————–

Ministrica zaštite okoliša Mirela Holy:

Nije točno da ćemo cementarama plaćati za spaljivanje RDF-a. Upravo suprotno, cementare će, kao i drugdje u EU-u, ili kupovati RDF kao alternativno gorivo, ili će ga dobivati besplatno i snositi troškove transporta od centara za gospodarenje otpadom do cementare. To ćemo regulirati Zakonom o otpadu.

Nedavno su potpisani ugovori za gradnju triju centara za gospodarenja otpadom, među kojima je i onaj istarski na Kaštijunu. U Istri se puno buke podiglo oko tehnologije obrađivanja otpada. Zašto uvodimo MBO tehnologiju koja stvara RDF otpad? Naime, već sada je jasno da ćemo za spaljivanje RDF-a morati plaćati tvornicama koje će ga, pak, koristiti kao gorivo. Nije li to apsurdno?
Europa se odlučila za bezdeponijski koncept gospodarenja otpadom, a to znači da smo i mi obavezni provesti takav model. Hijerarhija postupanja s otpadom koja omogućava gospodarenje, a ne zbrinjavanje otpada je sljedeća: prevencija nastanka otpada, primarna selekcija i obrada, oporaba i recikliranje otpada te kao zadnja faza u procesu – termička obrada otpada. Činjenica jest da je oko 40 posto otpada neiskoristivo u smislu obrade, oporabe i recikliranja, a taj otpad više se neće smjeti odlagati na deponijima, što znači da ćemo ga morati termički obrađivati ili u spalionicama, ili u cementarama.
Spalionice komunalnog otpada su financijski vrlo zahtjevni projekti, a u pravilu ne pružaju viši standard zaštite okoliša od spaljivanja otpada u cementarama. Naime, klasične spalionice tipa ENO-roštilja gore otpad na temperaturama oko 850 stupnjeva, što je nedovoljno za neutralizaciju kancerogenih dioksina i furana bez adekvatnog filtriranja. Cementare spaljuju otpad na temperaturama iznad 1.000 stupnjeva (oko 1.400 stupnjeva), a na tim se temperaturama neutraliziraju dioksini i furani.
Osim toga, cementare 2013. godine ulaze u sustav trgovine emisijama CO2 pa će im trebati RDF da bi smanjile emisije i tako ostale konkurentne. Nije točno da ćemo cementarama plaćati za spaljivanje RDF-a. Upravo suprotno, cementare će, kao i drugdje u EU-u, ili kupovati RDF kao alternativno gorivo, ili će ga dobivati besplatno i snositi troškove transporta od centara za gospodarenje otpadom do cementare. To ćemo regulirati Zakonom o otpadu.

Kada će izrađivače studija utjecaja na okoliš početi angažirati država, a ne investitori? Nisu li izrađivači u sukobu interesa ako odgovaraju direktno investitoru koji ih plaća?
Uskoro, kada Sabor usvoji izmjene i dopune Zakona o zaštiti okoliša na kojem uskoro počinjemo raditi. Tvrtke ovise o investitorima u financijskom smislu pa često ublažavaju ocjene da bi zahvat ispao prihvatljiviji za okoliš. Iako je kontrolni mehanizam povjerenstvo koje ocjenjuje studije utjecaja na okoliš, on se, nažalost, nije pokazao dovoljno učinkovitim i objektivnim instrumentom.

Plan je da se do 2025. u Hrvatskoj reciklira 25 posto otpada. Koliko trenutno recikliramo?
Nedovoljno. Uz to, podaci nisu pouzdani i variraju od županije do županije te općina i gradova. Postotak koji spominjete neće biti dovoljan. Obećali smo da ćemo do 2020. obraditi, oporabiti i reciklirati minimalno 50 posto ukupne količine papira, metala, plastike i stakla iz domaćinstva. Hrvatska se obvezala uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom za što je osigurala prijelazno razdoblje do kraj 2018. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom usko je povezana sa sanacijom svih postojećih odlagališta. Paralelno s navedenim, do kraj 2020. dužni smo postupno smanjivati udio biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagalištima, a zbog ostvarivanja tražene razine od najviše 35 posto masenog udjela biorazgradivog komunalnog otpada u odnosu na 1997. godinu.

Naši se, pod time mislim i na lokalne, političari deklarativno zalažu za zaštitu okoliša. No, u isto vrijeme čini se da im je zaštita okoliša na zadnjem mjestu kad na stolu ugledaju milijune nekog investitora koji će svojim ulaganjima naškoditi okolišu. Jesu li političari svjesni da raspolažu javnim prostorom koji bi valjda trebale naslijediti i neke buduće generacije?
Politika nedovoljno misli na okoliš i prirodu prilikom planiranja gospodarskih projekata. No, gospodarstvo i okoliš ne moraju nužno biti na suprotnim stranama. Neki put je problem u tome što viši standardi zaštite okoliša podižu cijene investicija, a neki put je razlog kretanje linijama manjeg otpora. Cijeli niz primjera u svijetu, ali i u Hrvatskoj, ukazuje na točnost tvrdnje da nismo dovoljno bogati da kupujemo jeftino. Naimo, odabir lošije tehnologije koji uzrokuje kasnije skupe sanacije znatno više košta no da se na početku odabrala bolja, iako skuplja tehnologija. – prenosi Glas Istre

Bivša vlast izradila je novi prijedlog Zakona o otpadu i organizirala javnu raspravu, međutim Zakon nije usvojen. Hoće li Ministarstvo nastaviti ovaj proces?
Planiramo izraditi novi Zakon o otpadu koji će biti usklađen s novom Okvirnom direktivom o otpadu te koji će donijeti obvezu hijerarhije postupanja s otpadom, odnosno primarne selekcije na mjestu nastanka otpada. Od ovog koncepta nećemo odustati jer do 2018. godine moramo uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom.

Na koji način mislite potaknuti provedbu novog zakona s obzirom na to da je dosadašnja praksa pokazala kako većina gradova/općina izbjegava ovu obvezu?
Političkim i strogim financijskim sankcijama za jedinice lokalne samouprave koje ne uvedu hijerarhiju postupanja s otpadom. Također i drakonskim financijskim kažnjavanjem neodgovornih pojedinaca. Oni/e koji/e će se odgovorno ophoditi prema otpadu osjetit će to na manjim računima za odvoz otpada, dakle kolokvijalno rečeno – mrkvom i batinom. Umjesto birokratskog planiranja i izrada planova gospodarenja otpadom, želim vidjeti stvarne promjene u praksi, i za to mi nisu potrebni planovi na lokalnim razinama.  U svim razvijenim zemljama otpad je iznimno tražena korisna sirovina koja postiže visoke cijene na tržištu i međunarodnim burzama. Hrvatska nije dovoljno bogata zemlja da se sa svojim otpadom ponaša kao sa smećem. Istina je da će ljudi morati promijeniti navike, ali to nipošto neće iziskivati pretjerani angažman. Dilema je zapravo slijedeća: hoćemo li biti lijeni i neambiciozni i dalje ići linijom manjeg otpora i tretirati otpad kao problem, ili ćemo biti mudri i proaktivni, i učiniti dobro za nas same (rast gospodarstva i novo zapošljavanje) i za okoliš (bez deponija koji kontaminiraju okoliš) i otpad početi tretirati kao iznimno vrijednu sirovinu i priliku za bolji razvoj Hrvatske. Drugi su mogli, ne vidim zašto ne bismo i mi. – prenosi Slobodna Dalmacija 

————————————————————————————–

NISMO ZABORAVILI: Na okruglom stolu održanom 21.11.2011. u Kaštelima, na pitanje „Ako postanete ministrica, hoćete li dozvoliti spaljivanje otpada u cementarama?“, Mirela Holly nam je odgovorila: „Pridržavat ću se zakona, što znači da ću poštovati odluku lokalne zajednice.“ https://nespalionici.wordpress.com/2011/11/22/cemex-na-putu-da-postane-europska-spalionica-otpada-ili-spalionica-europskog-otpada/

Oznake:,

Trackbacks / Pingbacks

  1. GIZZO « NE spalionici - 21. ožujka 2012.
  2. NE spalionici - 25. kolovoza 2014.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: