Archive | Listopad 2016

Upravni sud u Splitu CEMEXU OPET PONIŠTIO OKOLIŠNU DOZVOLU

Ovo je još jedna odluka Upravnog suda kojom se potvrđuje nedovoljna zaštita okoliša od strane nadležnog ministarstva, kao i nepoštivanja same procedure pri ishođenju rješenja.

Oba su pala

Sutkinja Upravnog suda u Splitu Mirela Valjan Harambašić donijela je nepravomoćnu presudu kojom poništava Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša koje je 23. studenoga 2015. godine donijelo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode za postojeća postrojenja za tvrtku CEMEX Hrvatska u tvornicama Sveti Juraj u Kaštel Sućurcu, Sveti Kajo u Solinu i 10. kolovoza u Klisu. Presuda je objavljena 22. rujna ove godine, a objavi je prethodilo samo jedno ročište osam dana prije.

Budući da je riječ o drugom poništenju Rješenja, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode ima pravo žalbe Visokom upravnom sudu u Zagrebu, kao i zainteresirana strana CEMEX Hrvatska. Postupak na splitskome Upravnom sudu tužbom protiv navedenog ministarstva pokrenuo je Grad Kaštela.

Ponovljeni postupak

Presuda o poništenju Rješenja obrazložena je time što, po ocjeni sutkinje Valjan Harambašić, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nije u okviru prethodnog postupka dalo mišljenje o analizi stanja i elaboratu o načinu usklađivanja postojećeg postrojenja, što je bilo obvezno učiniti. CEMEX je sa svoje strane Ministarstvu pravodobno dostavio potrebne analize i elaborate, i to 2000. godine.

Kako je već rečeno ovo je drugo poništenje rješenja i to na osnovi druge tužbe Grada Kaštela. Pročitaj više…

HRVATSKA DANAS: Zeleno ne znači samo zaštita okoliša, nego i gospodarski razvoj i zapošljavanje uz poštivanje zaštite okoliša

“Bez toga da mi sačuvamo okoliš u kojem živimo, a da imamo siguran razvoj i istovremeno zadovoljena socijalna prava, ne možemo govoriti o razvoju i hrvatskoj budućnosti. Bez obzira o kojoj se političkoj opciji radi, ako neće poštivati načelo održivog razvoja, Hrvatska neće imati onakvu budućost kakvu zaslužuje i kakvu bi trebala imati. Ako ćemo previše ulagati u razvoj a nećemo voditi računa o okolišu, kakvih je slučajeva bilo, kao što je bilo i slučajeva da se kroz razne zakonske akte pokušavaju smanjiti socijalna prava, bez te ravnoteže ne možete imati dugoročno održivi razvoj države. Svaki državnik bi trebao razmišljati kakva će Hvratska biti 2030. i 2050. Ne znam državu članicu EU osim Hrvatske koja nema takvu stratešku viziju.”

Nezavisni hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec u intervjuu za Hrvatsku danas progovorio je o kružnoj ekonomiji, (ne)razvrstavanju otpada u Hrvatskoj i političkoj situaciji u Hrvatskoj nakon parlamentarnih izbora koje je obilježila rekordno mala izlaznost.

davor-skrlec

U djelovanju se zalažete za kružnu ekonomiju. Možete li nam objasniti prednosti tog modela?

Pročitaj više…

Novi Plan gospodarenja otpadom ruše interesne skupine, usko povezane s političkim strankama u Hrvatskoj

Kad se gleda na razini sukoba interesa, smetlarska koncepcija nastoji progurati odluke koje bi stajale Hrvatsku 22 milijarde kuna, poručio je Uršić

Ekološki stručnjak Stanko Uršić izjavio je u novom broju Glasa koncila da interesne skupine u Hrvatskoj povezane s političkim strankama sprječavaju provođenje politike otpada na koju se Hrvatska obvezala Europskoj uniji te nastoje obraniti “antiekološku balkansku” koncepciju koja bi stajala Hrvatsku četvorostruko više. – prenosi direktno.hr

____________________________________

Tiskano izdanje Glasa Koncila

Glas Koncila 40 (2206) | 2.10.2016.

Intervju

Darko Grden

»Ne samo da je odvojeno prikupljanje i vraćanje u uporabu jedino što je u skladu sa samom prirodom i strogom ekološkom znanošću, nego je to i tehnički izvedivo bez osobitih poteškoća.«

»Sukob zbog Plana gospodarenja otpadom bez sumnje je sukob dviju koncepcija, ekološki i etički zasnovane, ujedno i europske, koja ide za gospodarenjem otpadom, i antiekološke, retrogradne, svakako se može reći balkanske, koja bi i dalje manipulaciju smećem, samo zakrabuljenu u tzv. centre za gospodarenje otpadom (CGO), koji s gospodarenjem otpadom nemaju nikakve stvarne veze, nego su to su centri za manipulaciju smećem.«

Prof. dr. sc. Stanko Uršić – fizikalni kemičar s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu i član više državnih komisija za procjenu utjecaja na okoliš

Jedino rješenje je odvojeno prikupljanje otpada

Hrvatska se već dugo nalazi u svojevrsnom »interregnumu«, s tehničkom Vladom. Ako se tomu doda dugo razdoblje pregovora i kratko trajanje sada već bivše Vlade, jasno je da na mnogim važnim područjima vlada stagnacija, s većim ili manjim posljedicama. Tako se proteklih mjeseci kroz medije provlačila vijest da bi, kad je riječ o gospodarenju otpadom, inertnost Hrvatsku mogla podosta stajati. Govori se o 475 milijuna eura iz fondova EU-a. Vlada tomu nije uspjela doskočiti.

O tome što je bit problema, zašto rješenje nije pronađeno i je li, najzad, u igri nešto što je vrjednije od novca – uz molbu da se osvrne i na neka druga pitanja koja nameće razvoj događaja – za Glas Koncila progovara prof. dr. Stanko Uršić. Sugovornik je redoviti profesor fizikalne kemije u miru. Izvan redovitoga akademskoga okvira već je više od dvadeset godina angažiran, polazeći od znanstvenih uvida, u stvarima od javnoga interesa i općega dobra u području ekoloških problema i edukacije, uključujući i sudjelovanje u brojnim državnim povjerenstvima te konkretnim projektima za rješavanje problema.

Plan nije poslan, novac neće biti dostupan

Možete li ukratko predstaviti problem s »gubitkom« 475 milijuna eura i okolnosti u kojima je on nastao?

DR. URŠIĆ: Problem koji navodite odnosi se na Plan gospodarenja otpadom, koji priprema prije svega Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP) te se on usklađuje na razini Vlade. Plan gospodarenja otpadom (PGO) među ostalim je dokument kojim hrvatska Vlada, osim što treba ispuniti obveze preuzete pristupanjem EU-u, potvrđuje spremnost na provođenje politika dogovorenih s EU-om, u ovom slučaju glede postupanja s otpadom. Kao takav taj je dokument također preduvjet za pristup i dobivanje novca iz određenih fondova EU-a. Riječ je o spomenutih 475 milijuna eura. PGO tijelima EU-a šalje Vlada (ne sâmo spomenuto ministarstvo, iako u pripremi plana to ministarstvo komunicira s odgovarajućim tijelima i predstavnicima EU-a), naravno, nakon što prihvati PGO koji predlaže ministarstvo okoliša. Hrvatska je bila trebala poslati PGO tijelima EU-a još krajem prosinca 2014. godine, ali to nije učinjeno. Štoviše, tijekom čitave 2015. godine bivša vlada propušta izvršiti tu obvezu. Stvar ostaje sadašnjoj (sada već »tehničkoj«) Vladi.

Kad je napokon u lipnju ove godine PGO dan na javnu raspravu, određene interesne skupine, usko povezane i s interesnim skupinama u političkim strankama i samim strankama, sasule su medijsku i ostalu »rafalnu paljbu« po tom planu i onima koje povezuju s njim, prije svega po resornom ministru. Ta buka trajala je s manjim prekidima cijelo ljeto i napokon je »tehnička Vlada«, točnije onaj dio (većina) kojem stranački ne pripada ministar, PGO i odbacila. Tako PGO nije poslan put Bruxellesa, a novac iz fondova EU-a ne će biti dostupan ako PGO do kraja godine ipak ne bude prihvaćen.

Iz Vaših se riječi dade naslutiti da podupirete odbačeni PGO? Koji su Vaši dubinski argumenti?

DR. URŠIĆ: Iako je to bilo presudno za odbacivanje PGO-a i problem s novcem iz fondova EU-a, nikako se ne bih ovdje bavio dnevnim političkim i grupnim interesnim pitanjima. Svakomu komu je do istine i poštenja na osobnoj razini te podjednako do općega dobra i nacionalnih interesa u cjelini bit će dovoljne činjenice. Ipak, da bi se one u ovoj stvari jasno vidjele, potrebni su barem neki uvidi u problematiku otpada i smeća.

Izvor

Glas Koncila

Cijeli članak možete pročitati u on-line izdanju Glasa Koncila, kao i u novome broju tiskanog izdanja, dostupnog u župama diljem Hrvatske.

%d bloggers like this: