Dr. sc. Stanko Uršić o sanaciji Karepovca

“Revizija sanacije Karepovca je potrebna, pritužbe ljudi treba uzimati daleko ozbiljnije nego do sada.”

Redoviti profesor fizikalne kemije u mirovini dr. sc. Stanko Uršić odgovorio nam je na neka od pitanja koja se sve glasnije postavljaju oko Karepovca. Profesor nije član niti jedne stranke, neovisan je stručnjak, voditelj niza znanstvenih projekata i osam doktorata znanosti. Središnji znanstveni interes mu je fizikalna kemija – kemijska mehanistika osobito reakcije protonom spregnutih prijelaza elektrona i tuneliranje hidrona u tim procesima (otkriće tuneliranja vodika u redoks reakcijama C-vitamina i slično). Izvan redovitog akademskog okvira desetljećima je angažiran, polazeći od znanstvenih uvida, u stvarima od javnog interesa i općega dobra u području ekoloških problema, sudjelovanje u saborskom Odboru za okoliš, brojnim državnim povjerenstvima te konkretnim projektima za rješavanje odnosnih problema.

Široj javnosti u posljednje vrijeme najpoznatiji je po angažmanu oko štetnosti kombi kogeneracijske plinske elektrane na Perući koju je skupina entuzijasta potpomognuta upravo uglednim znanstvenicima na koncu i spriječila.

Kako vi gledate na sanaciju Karepovca? Što je po Vama ključno za uspješno i sigurno saniranje?

– Pitanje svih pitanja odnosi se na koncepciju izvedbe i odluku o tome. Naime, ondje gdje je relativno debeo sloj lapora vjerojatno bi dovoljno bilo ograničiti smetlište betonskom membranom (radi prikupljanja onečišćenih ocjednih voda) i ugraditi sustav cijevi za prikupljanje metana, bez preslagivanja cijelog smetlišta jer to tada nije ni potrebno. To je pitanje za geologe, oni će znati koliko je podloga nepropusna. Prema oskudnim ispitivanjima (koliko znam, svega tri bušotine), vjerojatno jest. Ako mene pitate, trebalo je napraviti mnogo veći broj bušotina, bez obzira na eventualne troškove, jer je ulog, kao što sada svi vide, golem, i dobitak bi za ljude bio ogroman. Nije još kasno. A i nisu to toliki troškovi, jer ako bi se tako izbjeglo pripremu nove (umjetne) nepropusne podloge i  preslagivanje cijelog smetlišta, dapače, možda bi sve skupa bilo daleko jeftinije, a izbjegle bi se sadašnje nevolje. I ako sada kažem da treba odmah privremeno prekinuti radove i revidirati projekt onoga što se naziva sanacijom izazvat ću  ‘rat’. Premda revizija ne znači nužno velike promjene, to tek treba analizirati, izvođači, a možda i politika bi to vjerojatno dočekali ‘na nož’. Ne bi trebalo biti tako, interese izvođača bi trebalo uzeti u obzir, kao što bi bilo normalno uzeti također i interese građana, napose onih najviše pogođenih nevoljom. Prije bilo kojih drugih.Trebali bi sjesti zajedno za stol predstavnici gradskih vlasti, izvođača i građana. Trebalo bi ozbiljno i temeljito razmotriti bi li se proces mogao modificirati tako da se bitno smanje emisije izvan samoga Karepovca. To ne bi trebalo biti nemoguće i neizvedivo, osobno, vjerujem da bi se određenim dodatnim tehničkim zahvatima, čak i u slučaju da se ovaj proces nastavi, moglo u znatnoj mjeri smanjiti i lokalizirati emisije odlagališnih plinova, izvor problema.