ANKETA: Jeste li za ili protiv gradnje tunela kroz Kozjak?

Rezultati ankete pokazali su da građani ne žele tunel kroz Kozjak!

Anketa je provedena od strane građanske inicijative GIZZO – Kaštelanski zaljev putem interneta u razdoblju od 23. ožujka do 20. travnja 2024. godine.

Bakrena ruda iz borskog rudnika u Srbiji, čiji vlasnici su Kinezi, prevozi se željeznicom u Split i ispada iz vagona tijekom vožnje duž cijele Hrvatske, a u Splitu se prekrcava u brodove i odvozi u Kinu ili na tržišta širom svijeta

Stanovnici Kaštelanskog zaljeva i dalje su bez odgovora na pitanje – otkud opasni metali u zraku koji svakodnevno udišu?!

“Uznemirava nas to šta ne možemo nikako doći do realnih nalaza Državnog inspektorata. Mi smo to stalno očekivali i nekako je sve u zatišju jer smo u iščekivanju rezultata koji ne dolaze”, ističu iz inicijative “Za čisti zaljev“.

Detaljne informacije je službeno zatražio i Grad Split, ali je iz Državnog inspektorata stigla odbijenica jer je, kako im je poručeno, prevladao interes prava na ograničenje pristupa informacijama.

Tim povodom, prisjetimo se:

Izjave Filipa Rogošića, direktora tvrtke “Luka”, za Slobodnu Dalmaciju u veljači 2022. godine

Kinezi bakar iz svojih rudnika u Srbiji voze preko Splita: uskoro će stići 200.000 tona, a ubuduće pola milijuna tona godišnje. Ruda će dolaziti ‘Serbia Cargom‘, evo detalja velikog posla

– Sklopili smo posao s tvrtkom “Trans Cargo Logistic” iz Beograda, to je transportno poduzeće, za prijevoz bakrene rude iz rudnika u Boru, koji je u vlasništvu kineske tvrtke “Zijin Mining”.

Radi se o velikoj rudarskoj kompaniji, globalnom igraču s barem tridesetak rudnika crnih, obojenih i plemenitih metala (bakar, olovo, cink, željezo, zlato, platina…) na više kontinenata.

Splićani su s Kinezima zasad potpisali ugovor do kraja 2022. godine, ali Rogošić očekuje da će posao postati višegodišnja suradnja, ako svi dionici ispune uvjete iz ugovora. Glavni izazov mogao bi biti u ograničenoj propusnosti Ličke željezničke pruge koju Hrvatska desetljećima zanemaruje.

– Pruga nije elektrificirana, još se mora koristiti lokomotiva na dizelski pogon, što ozbiljno povećava trošak prijevoza. Čak višekratno! Drugi problem je njezin uspon, posebno između Splita, odnosno Kaštela i Perkovića. Na toj dionici lokomotiva ne može povući više od 850 tona, odnosno 16 vagona tereta.

Uprkos svemu, “HŽ Cargo” i država izišli su u susret poslovnoj prilici, i to povoljnijim komercijalnim uvjetima, kako bi se mogao realizirati ugovor. To je učinila i splitska Lučka uprava sniženjem svojih tarifa – kaže Rogošić.

Tijekom ove godine u Split će stići ukupno 200.000 tona bakrene rude iz Srbije, a ubuduće se planira prijevoz pola milijuna tona svake godine, prije svega zbog spomenutog ograničenja ličkog željezničkog koridora. Inače bi količine mogle biti znatno veće.

Ruda će se prevoziti prugom iz Bora do Šida – što će organizirati tvrtka “Serbia Cargo” – a od Tovarnika će kompozicije preuzimati “HŽ Cargo” i dovoziti teret u Split.

Rekordne količine

– Tjedno bi se dovozilo oko pet tisuća tona. Odnosno, svakog radnog dana kompozicija po 15 vagona, jer trenutačno nije moguće više zbog ograničenja koje smo spominjali. Radi se o sipkom teretu koji će do prekrcaja u brodove biti smješten u zatvorenom lučkom skladištu. Najveći je to poslovni iskorak splitske teretne luke u smislu organizacije logističkog lanca i maksimalnog iskorištavanja kapaciteta Ličke pruge – govori Rogošić.

U rotaciji će biti 192 vagona – polovicu će osigurati “HŽ Cargo”, a drugu “Serbia Cargo”. U posao je uključeno šest, sedam partnera, a jedan od hrvatskih je i “Jadroagent”, ugledni pomorski agent.

Nije nezanimljivo istaknuti da, uz ostale ugovorene poslove, lučki čelnici u ovoj godini očekuju rekordne količine: Trebali bismo prijeći čaroban broj od milijun tona prekrcanog tereta u Sjevernoj luci. Uz bakrenu rudu iz Srbije, tu je staro željezo koje prekrcavamo za zagrebačku tvrtku “Cezar” i kalcit, odnosno kamen, za slovensku kompaniju “Calcit”, kao i različiti tereti za “Cemex”. Tolikih količina nije bilo još od osamostaljenja Hrvatske – istaknuo je Rogošić.

Županijski vijećnici zgroženi ‘curenjem‘ bakrene rude iz vagona: Ovo je ugroza cijelog bazena Splita, Solina i Kaštela

Nelagodno je bilo gledati, a kamoli promišljati o štetnosti po zrak a time i po zdravlja Splićana, kada se prikazivo video-materijal koji je na Aktualnom satu Skupštine Splitsko-dalmatinske županije, u lipnju 2023. prezentirao je dr. Luka Roguljić, vijećnik HSP-a i potpredsjednik Skupštine, prenosi Slobodna Dalmacija.

– Kao liječnik postavljam pitanje jesmo li sve učinili da pomognemo stanovnicima koji žive u blizini Sjeverne luke ali i svim Splićanima, Solinjanima i Kaštelanima, jer ovo što se tamo događa je opasno onešišćenje po zdravlje svih.

Snimka, koju su mi ustupili zabrinuti građani je od 5. lipnja ove godine.

Pokazuje željezničke vagone za prijevoz bakrene rude, koja nije dobro uskladištena. Vagoni su “zavareni” pur-pjenom, no ruda koja je štetna za zdravlje “curi” na sve strane, a nisu dobro pokriveni ni ostali vagoni, što sve dovodi do onečišćenje zraka arsenom u Sjevernoj luci – upozorio je Roguljić.

Nizao je županijski vijećnik brojke, koje su izazivale jezu među skupštinarima.

– Zadnja tri mjerenja pokazala su 13 puta povišene koncentracije arsena u zraku, a pitanje je što je s vodom? Ima li i drugih opasnih metala kao što je olovo, kadmij, nikal?

Bakrena ruda je ispadala iz vagona tijekom vožnje duž cijele Hrvatske gdje god je željezniča pruga i gdje su vagoni prevoženi.

Kao liječnik upoznat sam s utjecajem arsena, olova, nikla, bakrene rude, na zdravlje! O dugoročnim posljedicama na ljudski organizam ne treba mnogo zboriti. Ovo je ugroza cjelog bazena – i Splita, Solina i Kaštela jer su vagoni na otvorenom, gdje se obavlja i pretovar opasnih sirovina.

Upitao je Roguljić dr. Željku Karin,ravnateljicu županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, jesu li uzeti uzorci bakrene rude, budući su na snimci dislocirani vagoni prepuni te sirovine pa postoji bojazan kako nitko nije obratio pažnju, a kamoli mjerio indeks zagađenja, koji je moguć njihovim dolaskom u prostor Sjeverne luke.

– Osim uzoraka bakrene rude, imamo li dovoljno mjernih stanica za ispitivanje kakvoće zraka? – dopunio je pitanje Rogoljić prvoj dami ove županijske ustanove.

– Potražit ću konkretan odgovor i podatke od našeg Odjela za zrak koji provodi mjerenja u Sjevernoj luci, gdje se nalazi i bakrena ruda te druge tvari za koje se sumnja kako dolazi do povećane misija u zrak! Mi jesmo uzorkovali po nalogu Državnog inspektorata, kojima smo proslijedili i kvalitativno i kvantitativno mjerenje tog materijala.

Naš posao nije biranje mjesta odakle ćemo uzorke uzimati, to određuje Državni inspektorat, oni su nam pokazali odakle uzimamo uzorke i na osam pozicija smo to radili. Analizu smo poslali Inspektoratu, tako da od njih treba tražiti rezultate analize, mi ih nemamo – pojasnila je proceduru Karin.

Navela je kako u Splitsko-dalmatinskoj županiji imamo više mjernih stanica.

– Jedna je na našoj zgradi Zavoda, druga je u luci Split, sada su dvije postavljene u Sjevernoj luci po nalogu Grada Splita. Imamo mjernu postaju i u Svetom Kaji te u Kaštel Sućurcu, kao i na Karepovcu.

Što se Sjeverne luke tiče, ne znam imaju li elaborat o zaštiti okoliša, mi o tome ne odlučujemo, mi samo radimo mjerenja i upozoravamo kada se prelaze parametri – podvukla je Željka Karin.

Kako saznajemo od vijećnika Roguljića i samih građana, bakrena ruda dolazi iz Majdampeka iz Bora u Srbiji. Inače, Bor ima cijelo vrijeme visoku, čak 16 puta više od dozvoljenog koncentraciju arsena u zraku, što je već rezultiralo povećanom incidencijom pojave karcinoma kod stanovnika.
– Vagoni su danima bili u Solinu. Bakrena ruda ispada, iako su zatvorili vrata vagona pjenom, no gore su otvoreni! Znamo kako je Državni inspektorat uzeo uzorak iz vagona. Imaju i rezultate koje ne daju u javnost, nego nas upućuju na inspektorat. Imaju li utjecaj studije na okoliš, ni to ne znamo, i za to nas upućuju na inspektorat – kazuju nam zabrinuti građani. Inače, 13. lipnja je u Sjevernu luku uplovio brod koji je za Kinu ukrcao preostalu bakrenu rudu. Kako su nam javili čitatelji, kada su građani s Brda digli dron za snimanje, prekinut je ukrcaj tereta. Kako smo već pisali, nedavno je tvrtka “Luka” d.d. dio tereta na otvorenom prekrila ceradom, a radi se, kako doznajemo, baš o bakrenoj rudi.

Izjave Filipa Rogošića, direktora tvrtke “Luka”, za Slobodnu Dalmaciju u lipnju 2023. godine

Direktor Luke d.d.: ‘Nikad nismo prekrcavali bakrenu rudu, nego koncentrat bakra uskladišten u zatvorenom skladištu‘

Nakon teksta koji objavljenog na portalu Slobodna Dalmacija 13. lipnja 2023. na poveznici https://slobodnadalmacija.hr/split/zupanijski-vijecnici-zgrozeni-curenjem-bakrene-rude-iz-vagona-ovo-je-ugroza-cijelog-bazena-splita-solina-i-kastela-1298145  autorice Sandre Barčot pod naslovom “Županijski vijećnici zgroženi ‘curenjem‘ bakrene rude iz vagona: Ovo je ugroza cijelog bazena Splita, Solina i Kaštela”, javio se Luka Rogošić, direktor tvrtke “Luka” d.d.

– Tekst sadrži netočne navode koji mogu dovesti Vaše čitatelje u zabludu. Obraćamo vam se sa zahtjevom za objavom ovog reagiranja, a sve u skladu s čl. 40 Zakona o medijima.

Iako se u većini članka radi o prenesenim navodima županijskih vijećnika u kojima ima netočnih navoda, na samom kraju članka se navodi bez navodnika netočna i neprovjerena informacija koja se lako mogla provjeriti: “Kako smo već pisali, nedavno je tvrtka “Luka” d.d. dio tereta na otvorenom prekrila ceradom, a radi se, kako doznajemo, baš o bakrenoj rudi.”

Netočna je informacija da je dio tereta na otvorenom, koji je tvrtka “Luka” d.d. prekrila ceradom, bakrena ruda, već je u pitanju troska koja se skladišti na otvorenom do njezina najavljena smještaja u zatvorena skladišta.

Također, Luka Split nikada nije prekrcavala bakrenu rudu već isključivo koncentrat bakra podrijetlom iz Bora tijekom 2022. i početkom 2023. koji je od prvog dana bio uskladišten u zatvorenim skladištima o čemu je “Slobodna Dalmacija” ranije izvještavala.

Radi se inače o koncentratu sive boje za koji nisu utvrđene nikakve nepravilnosti pri manipulaciji od trenutka prijema u samu luku. Dodatno, za vrijeme provedenih mjerenja na Brdima nije bilo nikakvih operacija u luci vezano za spomenuti koncentrat bakra koji se nalazio u zatvorenom skladištu.

Uslijed povećanja transportnih troškova od strane HŽ Carga, koji je dopremao teret do područja u nadležnosti luke, ugovor nije obnovljen od strane naručitelja te je luka ovih dana u fazi otpremanja posljednjih skladištenih količina.

S ciljem zaštite okoliša i ljudskog zdravlja i u skladu sa svim pozitivnim propisima, “Luka” d.d. nastavlja poduzimati niz raspoloživih mjera i maksimalan angažman u svrhu smanjenja emisija prašine i uklanjanja eventualnih nedostataka s lučkoga područja kojim upravlja.

Na području industrijske zone Sjeverna Luka, kao što je vidljivo iz prenesene rasprave, djeluju i drugi pravni subjekti, na čije postupke “Luka” d.d. ne može utjecati – naveo je Rogošić.

Zbirka kratkih priča i pjesama HOMO CLIMATICUM

Gle, sivo inje
skrilo je drvo masline
od cementare.

Anita Matijaš
(Haiku)

HOMO CLIMATICUM Zelene Akcije prva je zbirka domaće klimatske fikcije: idealnih, apokaliptičnih, iznenađujućih, distopijskih, nadrealnih kratkih priča i pjesama koje razmatraju našu blisku ili dalju budućnost oblikovanu klimatskim promjenama.

homo_climaticum_digiPreuzmi

Najveći zagađivači trebaju se okrenuti električnoj energiji

Za ostvarenje nulte emisije stakleničkih plinova, kojoj Europska unija teži, morat će se naći način kako ekološki prihvatljivije proizvoditi cement i čelik.

Dr. sc. Stanko Uršić o sanaciji Karepovca

“Revizija sanacije Karepovca je potrebna, pritužbe ljudi treba uzimati daleko ozbiljnije nego do sada.”

Redoviti profesor fizikalne kemije u mirovini dr. sc. Stanko Uršić odgovorio nam je na neka od pitanja koja se sve glasnije postavljaju oko Karepovca. Profesor nije član niti jedne stranke, neovisan je stručnjak, voditelj niza znanstvenih projekata i osam doktorata znanosti. Središnji znanstveni interes mu je fizikalna kemija – kemijska mehanistika osobito reakcije protonom spregnutih prijelaza elektrona i tuneliranje hidrona u tim procesima (otkriće tuneliranja vodika u redoks reakcijama C-vitamina i slično). Izvan redovitog akademskog okvira desetljećima je angažiran, polazeći od znanstvenih uvida, u stvarima od javnog interesa i općega dobra u području ekoloških problema, sudjelovanje u saborskom Odboru za okoliš, brojnim državnim povjerenstvima te konkretnim projektima za rješavanje odnosnih problema.

Široj javnosti u posljednje vrijeme najpoznatiji je po angažmanu oko štetnosti kombi kogeneracijske plinske elektrane na Perući koju je skupina entuzijasta potpomognuta upravo uglednim znanstvenicima na koncu i spriječila.

Kako vi gledate na sanaciju Karepovca? Što je po Vama ključno za uspješno i sigurno saniranje?

– Pitanje svih pitanja odnosi se na koncepciju izvedbe i odluku o tome. Naime, ondje gdje je relativno debeo sloj lapora vjerojatno bi dovoljno bilo ograničiti smetlište betonskom membranom (radi prikupljanja onečišćenih ocjednih voda) i ugraditi sustav cijevi za prikupljanje metana, bez preslagivanja cijelog smetlišta jer to tada nije ni potrebno. To je pitanje za geologe, oni će znati koliko je podloga nepropusna. Prema oskudnim ispitivanjima (koliko znam, svega tri bušotine), vjerojatno jest. Ako mene pitate, trebalo je napraviti mnogo veći broj bušotina, bez obzira na eventualne troškove, jer je ulog, kao što sada svi vide, golem, i dobitak bi za ljude bio ogroman. Nije još kasno. A i nisu to toliki troškovi, jer ako bi se tako izbjeglo pripremu nove (umjetne) nepropusne podloge i  preslagivanje cijelog smetlišta, dapače, možda bi sve skupa bilo daleko jeftinije, a izbjegle bi se sadašnje nevolje. I ako sada kažem da treba odmah privremeno prekinuti radove i revidirati projekt onoga što se naziva sanacijom izazvat ću  ‘rat’. Premda revizija ne znači nužno velike promjene, to tek treba analizirati, izvođači, a možda i politika bi to vjerojatno dočekali ‘na nož’. Ne bi trebalo biti tako, interese izvođača bi trebalo uzeti u obzir, kao što bi bilo normalno uzeti također i interese građana, napose onih najviše pogođenih nevoljom. Prije bilo kojih drugih.Trebali bi sjesti zajedno za stol predstavnici gradskih vlasti, izvođača i građana. Trebalo bi ozbiljno i temeljito razmotriti bi li se proces mogao modificirati tako da se bitno smanje emisije izvan samoga Karepovca. To ne bi trebalo biti nemoguće i neizvedivo, osobno, vjerujem da bi se određenim dodatnim tehničkim zahvatima, čak i u slučaju da se ovaj proces nastavi, moglo u znatnoj mjeri smanjiti i lokalizirati emisije odlagališnih plinova, izvor problema.

Bruxelles uveo princip kružne ekonomije u gospodarenju otpadom, Hrvatska bi mogla imati problema

Ako Hrvatska želi biti uz bok naprednim i bogatim društvima poput skandinavskih zemalja, uvođenje principa kružne ekonomije je nužno. Otpad nije smeće već metal, staklo, papir i drugi vrijedni i ograničeni resursi. Hrvatska nije dovoljno bogata da i dalje spaljuje i zakopava novac na način na koji se to do sada radilo.

Izvor: Bruxelles uveo princip kružne ekonomije u gospodarenju otpadom, Hrvatska bi mogla imati problema

Hrvatska: Još jedna u nizu izdaja nacionalnih interesa?

GIZZO – Kaštelanski zaljev:

MOST nezavisnih lista, jeste li napravili ustupak HDZ – Hrvatskoj demokratskoj zajednici time što u konačnom nacrtu Plana gospodarenja otpadom RH 2016. – 2022. zadržavate zastarjeli koncept regionalnih centara za velike količine miješanog otpada i njegovo spaljivanje?!?

19.08.2016. Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović optužio je HDZ kako je odustajanjem od donošenja Plana gospodarenjem otpadom pokazao kako je stao na stranu pojedinačnih interesa, a na uštrb javnog interesa.

19.10.2016. MZOIP na čelu s ministrom Slavenom Dobrovićem odobrilo je – Postupak izdavanja dozvole za gospodarenje otpadom društvu Cemex Hrvatska d.d.

Ni pas ni vuk ne proždiru svoje mlade. To čini samo divlji vepar kad mu otrov proždranog izmeta zatruje mozak.

Takvom divljem vepru slični su odgovorni za zagađenja Kaštelanskog zaljeva.

Nisu to samo vlasnici tvornica, korumpirani ministri i inspektori, župani, gradonačelnici i drugi državni službenici. To su i mnogi drugi koji istima plješću, tepaju, ostavljaju rezervirane klupe na javnim priredbama i kažu: Ovo su naši!

To su i svi intelektualci i morali koji na očiglednu katastrofalnu eko zdravstvenu pogibelj gnjuraju glavu u pijesak.

To su zdravstveni radnici, koji znaju kakve opasnosti siju emitirani teški metali, otrovni plinovi, dioksini, radioaktivnost.

To su i novinari koji šute ili obmanjuju javnost.

To su i društveni javni morali, klubovi, udruge, pojedinci koji primaju sponzorstva i donacije najgorih zagađivača!

To su i svi ljudi kojima truju obitelj a nemaju barem toliko hrabrosti koliko mali mrav!

USTANIMO PROTIV ZAGAĐIVAČA KAŠTELANSKOG ZALJEVA!

EU se rješava spalionica, mi tek počinjemo s njima

Sukob interesa – Cemex sam sebe kontrolira

Kontrolu zagađenosti zraka na području Kaštelanskog zaljeva provodi zagađivač!

2017.

CEMEXove cementare s područja Kaštelanskog zaljeva učestalo ispuštaju velike koncentracije dušikova dioksida

Napomena: U ovom razdoblju nije nam omogućen uvid u vrijednosti emisija za cementaru “10. kolovoz”, smještenu u Klisu, na izvoru rijeke Jadro.

2. ožujka 2017.

Posljedice za zdravlje:

Kod kratkoročne izloženosti NO2, a koja premašuje koncentraciju od 200 mg/m3, može nastupiti upala dišnih putova. Kod dugoročnog izlaganja javljaju se obično simptomi bronhitisa kod asmatične djece, smanjenje funkcije pluća i slabljenje imuniteta.

Zrak onečišćen Sumpornim oksidima (SOx), Dušičnim oksidima (NOx), Ugljikovodicima,.. uzrokuje „kisele kiše“.

Nitrati i teški metali s kiselim kišama dolaze u vodotoke!

Treba naglasiti da se danas dušikovi oksidi kao i nitriti i nitrati ubrajaju u grupu vodećih kancerogena pluća, želuca i mokraćnog mjehura.

Izvor: T. Sofilić: Z D R A V L J E  I  O K O L I Š

___________________

CEMEX Hrvatska d.d. CEMS Tvornica Sv. Juraj
Emisije: http://www.cemex.hr/SvJuraj.aspx

Vrijednosti emisija na CEMEX-ovim glavnim ispustima:

 

 

CEMEX Hrvatska d.d. CEMS Tvornica 10. kolovoz
Emisije:

– Cemexova Okolišna studija, na koju se poziva, rezultat je neuvjerljivih podataka, kako reče Sućuranin na javnoj raspravi: ‘’Kao da su podaci mjerenja (na temelju kojih je prezentirana studija) iz nekih alpskih područja’’. Ta je Studija negativno ocijenjena od Povjerenstva za zaštitu okoliša i GV-a Kaštela. Vrijedna je ‘’divljenja’’ Cemexova ‘’briga’’ u vezi sa smanjenjem CO2, i ‘’održivog gospodarenja otpadom’’, što je zapravo najobičnija borba za golemi profit. Ako vam je doista stalo do smanjenja CO2, prijeđite na plin, smanjit ćete CO2 za 50%, dok sagorijevanjem petrol-koksa i otpada, CO2 ostaje na razini od 100%.

HUZZ: Onečišćenje zraka posljedica emisija iz industrije cementa

Kategorizacija kakvoće zraka na području
Kaštelanskog zaljeva i Splita u odnosu na ukupnu
taložnu tvar za razdoblje 1976-1998.

Sažetak: Na istočnom dijelu kaštelanskog zaljeva smještena je jaka cementna industrija.
Na temelju višegodišnjih mjerenja, u ovom radu, data je ocjena kakvoće zraka i izvršena je kategorizacija područja u odnosu na ukupnu taložnu tvar (UTT). Uspoređeni su rezultati mjerenja sa karakterističnih postaja u istočnom, srednjem i zapadnom dijelu Kaštelanskog zaljeva i Splita sa preporučenom (PV) i graničnom vrijednošću (GV) za UTT.

Onečišćenje zraka taložnom tvari na području Splita i Kaštelanskog zaljeva najvećim je dijelom posljedica emisija iz industrije cementa.

Porast, odnosno pad proizvodnje, uvođenje novih tehnologija, zamjena goriva, uvođenje sistema za otprašivanje, odražavalo se na kakvoću zraka ispitivanog područja.
Dugogodišnjim mjerenjima je utvrđeno da je zrak istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva u čitavom razdoblju ispitivanja (od 1975-1998 g.) bio prekomjerno onečišćen, odnosno III. kategorije, s time što je prekoračenje GV od 1975. do 1991. g. bilo 200-400%, a od 1991-1998. g. 11-54%. Zrak srednjeg dijela Kaštelanskog zaljeva je do 1991. g. bio III. kategorije
(prekoračenje GV 10-36%), a od 1991. do 1998. g. je II. kategorije, odnosno umjereno onečišćen (prekoračenje PV 3-52%).
Zrak zapadnog dijela Kaštelanskog zaljeva je do 1991. g. bio II. kategorije (prekoračenje PV 13-24%), a od 1991-1998. g. je I. kategorije, odnosno čist ili neznatno onečišćen.
Zrak na području grada Splita bio je do 1991. g. III. kategorije (prekoračenje GV 20-120%), a od 1991-1998. g. je II. kategorije (prekoračenje PV 10-70%).

Posljednjih godina uočen je lagani porast koncentracija UTT na svim područjima ispitivanja uslijed ponovnog oživljavanja proizvodnje cementa.

Tko govori istinu, a tko obmanjuje i manipulira javnost?

– Posebno se trebamo sjetiti da su za ministra Kovačevića, 2003.g., zbog pogodovanja krupnom kapitalu, utrostručene sve granične vrijednosti štetnih tvari, a naknadno su još povećali i granične vrijednosti za UTT (ukupne taložne tvari), pa su odjednom III. kategorije zraka postajale II. i sl. Zbog toga se 2003. g. Pučki pravobranitelj gosp. Ante Klarić, obratio tadašnjem predsjedniku Vlade gosp. Račanu s pritužbom na ministra zaštite okoliša Božu Kovačevića, kada mu je rekao da se ”pod cijenu zdravlja gradana sadašnjih i budućih generacija i naraštaja, privilegiraju rizični gospodarski subjekti’’. Ali istom politikom je bila nastavila i ministrica Dropulić…

Upravni sud u Splitu CEMEXU OPET PONIŠTIO OKOLIŠNU DOZVOLU

Ovo je još jedna odluka Upravnog suda kojom se potvrđuje nedovoljna zaštita okoliša od strane nadležnog ministarstva, kao i nepoštivanja same procedure pri ishođenju rješenja.

Oba su pala

Sutkinja Upravnog suda u Splitu Mirela Valjan Harambašić donijela je nepravomoćnu presudu kojom poništava Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša koje je 23. studenoga 2015. godine donijelo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode za postojeća postrojenja za tvrtku CEMEX Hrvatska u tvornicama Sveti Juraj u Kaštel Sućurcu, Sveti Kajo u Solinu i 10. kolovoza u Klisu. Presuda je objavljena 22. rujna ove godine, a objavi je prethodilo samo jedno ročište osam dana prije.

Budući da je riječ o drugom poništenju Rješenja, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode ima pravo žalbe Visokom upravnom sudu u Zagrebu, kao i zainteresirana strana CEMEX Hrvatska. Postupak na splitskome Upravnom sudu tužbom protiv navedenog ministarstva pokrenuo je Grad Kaštela.

Ponovljeni postupak

Presuda o poništenju Rješenja obrazložena je time što, po ocjeni sutkinje Valjan Harambašić, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nije u okviru prethodnog postupka dalo mišljenje o analizi stanja i elaboratu o načinu usklađivanja postojećeg postrojenja, što je bilo obvezno učiniti. CEMEX je sa svoje strane Ministarstvu pravodobno dostavio potrebne analize i elaborate, i to 2000. godine.

Kako je već rečeno ovo je drugo poništenje rješenja i to na osnovi druge tužbe Grada Kaštela.

HRVATSKA DANAS: Zeleno ne znači samo zaštita okoliša, nego i gospodarski razvoj i zapošljavanje uz poštivanje zaštite okoliša

“Bez toga da mi sačuvamo okoliš u kojem živimo, a da imamo siguran razvoj i istovremeno zadovoljena socijalna prava, ne možemo govoriti o razvoju i hrvatskoj budućnosti. Bez obzira o kojoj se političkoj opciji radi, ako neće poštivati načelo održivog razvoja, Hrvatska neće imati onakvu budućost kakvu zaslužuje i kakvu bi trebala imati. Ako ćemo previše ulagati u razvoj a nećemo voditi računa o okolišu, kakvih je slučajeva bilo, kao što je bilo i slučajeva da se kroz razne zakonske akte pokušavaju smanjiti socijalna prava, bez te ravnoteže ne možete imati dugoročno održivi razvoj države. Svaki državnik bi trebao razmišljati kakva će Hvratska biti 2030. i 2050. Ne znam državu članicu EU osim Hrvatske koja nema takvu stratešku viziju.”

Nezavisni hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec u intervjuu za Hrvatsku danas progovorio je o kružnoj ekonomiji, (ne)razvrstavanju otpada u Hrvatskoj i političkoj situaciji u Hrvatskoj nakon parlamentarnih izbora koje je obilježila rekordno mala izlaznost.

U djelovanju se zalažete za kružnu ekonomiju. Možete li nam objasniti prednosti tog modela?

Novi Plan gospodarenja otpadom ruše interesne skupine, usko povezane s političkim strankama u Hrvatskoj

Kad se gleda na razini sukoba interesa, smetlarska koncepcija nastoji progurati odluke koje bi stajale Hrvatsku 22 milijarde kuna, poručio je Uršić

Ekološki stručnjak Stanko Uršić izjavio je u novom broju Glasa koncila da interesne skupine u Hrvatskoj povezane s političkim strankama sprječavaju provođenje politike otpada na koju se Hrvatska obvezala Europskoj uniji te nastoje obraniti “antiekološku balkansku” koncepciju koja bi stajala Hrvatsku četvorostruko više. – prenosi direktno.hr

____________________________________

Tiskano izdanje Glasa Koncila

Glas Koncila 40 (2206) | 2.10.2016.

Intervju

Darko Grden

»Ne samo da je odvojeno prikupljanje i vraćanje u uporabu jedino što je u skladu sa samom prirodom i strogom ekološkom znanošću, nego je to i tehnički izvedivo bez osobitih poteškoća.«

»Sukob zbog Plana gospodarenja otpadom bez sumnje je sukob dviju koncepcija, ekološki i etički zasnovane, ujedno i europske, koja ide za gospodarenjem otpadom, i antiekološke, retrogradne, svakako se može reći balkanske, koja bi i dalje manipulaciju smećem, samo zakrabuljenu u tzv. centre za gospodarenje otpadom (CGO), koji s gospodarenjem otpadom nemaju nikakve stvarne veze, nego su to su centri za manipulaciju smećem.«

Prof. dr. sc. Stanko Uršić – fizikalni kemičar s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu i član više državnih komisija za procjenu utjecaja na okoliš

Jedino rješenje je odvojeno prikupljanje otpada

Hrvatska se već dugo nalazi u svojevrsnom »interregnumu«, s tehničkom Vladom. Ako se tomu doda dugo razdoblje pregovora i kratko trajanje sada već bivše Vlade, jasno je da na mnogim važnim područjima vlada stagnacija, s većim ili manjim posljedicama. Tako se proteklih mjeseci kroz medije provlačila vijest da bi, kad je riječ o gospodarenju otpadom, inertnost Hrvatsku mogla podosta stajati. Govori se o 475 milijuna eura iz fondova EU-a. Vlada tomu nije uspjela doskočiti.

O tome što je bit problema, zašto rješenje nije pronađeno i je li, najzad, u igri nešto što je vrjednije od novca – uz molbu da se osvrne i na neka druga pitanja koja nameće razvoj događaja – za Glas Koncila progovara prof. dr. Stanko Uršić. Sugovornik je redoviti profesor fizikalne kemije u miru. Izvan redovitoga akademskoga okvira već je više od dvadeset godina angažiran, polazeći od znanstvenih uvida, u stvarima od javnoga interesa i općega dobra u području ekoloških problema i edukacije, uključujući i sudjelovanje u brojnim državnim povjerenstvima te konkretnim projektima za rješavanje problema.

Plan nije poslan, novac neće biti dostupan

Možete li ukratko predstaviti problem s »gubitkom« 475 milijuna eura i okolnosti u kojima je on nastao?

DR. URŠIĆ: Problem koji navodite odnosi se na Plan gospodarenja otpadom, koji priprema prije svega Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP) te se on usklađuje na razini Vlade. Plan gospodarenja otpadom (PGO) među ostalim je dokument kojim hrvatska Vlada, osim što treba ispuniti obveze preuzete pristupanjem EU-u, potvrđuje spremnost na provođenje politika dogovorenih s EU-om, u ovom slučaju glede postupanja s otpadom. Kao takav taj je dokument također preduvjet za pristup i dobivanje novca iz određenih fondova EU-a. Riječ je o spomenutih 475 milijuna eura. PGO tijelima EU-a šalje Vlada (ne sâmo spomenuto ministarstvo, iako u pripremi plana to ministarstvo komunicira s odgovarajućim tijelima i predstavnicima EU-a), naravno, nakon što prihvati PGO koji predlaže ministarstvo okoliša. Hrvatska je bila trebala poslati PGO tijelima EU-a još krajem prosinca 2014. godine, ali to nije učinjeno. Štoviše, tijekom čitave 2015. godine bivša vlada propušta izvršiti tu obvezu. Stvar ostaje sadašnjoj (sada već »tehničkoj«) Vladi.

Kad je napokon u lipnju ove godine PGO dan na javnu raspravu, određene interesne skupine, usko povezane i s interesnim skupinama u političkim strankama i samim strankama, sasule su medijsku i ostalu »rafalnu paljbu« po tom planu i onima koje povezuju s njim, prije svega po resornom ministru. Ta buka trajala je s manjim prekidima cijelo ljeto i napokon je »tehnička Vlada«, točnije onaj dio (većina) kojem stranački ne pripada ministar, PGO i odbacila. Tako PGO nije poslan put Bruxellesa, a novac iz fondova EU-a ne će biti dostupan ako PGO do kraja godine ipak ne bude prihvaćen.

Iz Vaših se riječi dade naslutiti da podupirete odbačeni PGO? Koji su Vaši dubinski argumenti?

DR. URŠIĆ: Iako je to bilo presudno za odbacivanje PGO-a i problem s novcem iz fondova EU-a, nikako se ne bih ovdje bavio dnevnim političkim i grupnim interesnim pitanjima. Svakomu komu je do istine i poštenja na osobnoj razini te podjednako do općega dobra i nacionalnih interesa u cjelini bit će dovoljne činjenice. Ipak, da bi se one u ovoj stvari jasno vidjele, potrebni su barem neki uvidi u problematiku otpada i smeća.

Izvor

Glas Koncila

Cijeli članak možete pročitati u on-line izdanju Glasa Koncila, kao i u novome broju tiskanog izdanja, dostupnog u župama diljem Hrvatske.