GLOBALNO: PETICIJA ZA EKOLOŠKI ZASNOVAN SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM U HRVATSKOJ

TRAZIMO EKOLOŠKI ZASNOVAN SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM

PETICIJU POTPIŠITE  ovdje

POJAŠNJENJE PETICIJE
TRAŽIMO EKOLOŠKI ZASNOVAN SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM
1) tražimo poštivanje osnovnih načela gospodarenja otpadom prema Zakonu o otpadu RH
2) tražimo hitno organiziranje prikupljanja opasnog otpada
3) tražimo  uvođenje sustava za odvojeno prikupljanje otpada po vrstama – sustav s najmanje tri posude, koje će se nalaziti u neposrednoj blizini mjesta stanovanja, tj. na onim mjestima na kojima su građjani dosad odlagali otpad
4) tražimo naplatu zbrinjavanja otpada prema načelu zagađivac plaća, tj. prema zapremini ili težini neodvojeno prikupljenog (ostatnog) otpada
ZAHTIJEVAMO
5) odustajanje  od planova izgradnje skupih, gospodarski i ekološki neprihvatljivih Centara za gospodarenje otpadom (CGO)
6) odustajanje od planova gradnje spalionica komunalnog otpada u Hrvatskoj
7) odustajanje od spaljivanja otpada u cementarama u Hrvatskoj (Kaštela, Koromačno, Našice…)
POTPIŠITE PETICIJU !
NE PONAVLJAJMO GREŠKE PROŠLOSTI! NE TRUJMO SE, ISKORISTIMO SEKUNDARNE SIROVINE,

ZARADIMO ODVOJENIM PRIKUPLJANJEM OTPADA,

OTVORIMO NOVA RADNA MJESTA!

1) tražimo poštivanje osnovnih načela gospodarenja otpadom
prema Zakonu o otpadu RH  Čl. 25 Zakona o otpadu: Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Prema Planu gospodarenja otpadom RH, predviđeno je da se na 1000 stanovnika postavi 30 do 50 spremnika za odvojeno prikupljanje. Sukladno tome, sustav s najmanje 4 spremnika (biootpad, papir, staklo-limenke-plastika i spremnik za ostalo) iziskuje 7,5 do 12,5 mjesta za odvojeno prikupljanje na 1000 stanovnika tj. za 180000 stanovnika potrebno je minimalno 1350 do 2250 mjesta.

2) tražimo hitno organiziranje prikupljanja opasnog otpada  Čl. 26 Zakona o otpadu:
(1) Opasni otpad mora se skupljati, skladištiti i prevoziti odvojeno, svaka vrsta opasnog otpada za sebe i odvojeno od neopasnog i komunalnog otpada.
(2) Prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega izdvojiti opasan otpad i njime gospodariti u skladu s ovim Zakonom.Opasni otpad čini samo mali dio ukupne mase otpadaka, ali predstavlja veliku opasnost za okoliš. Tu spadaju: ostaci lijekova, baterije i akumulatori, rabljeno motorno ulje, pesticidi, herbicidi, ostaci boja i lakova, fluo cijevi, elektronički otpad…

3) tražimo  uvođenje sustava za odvojeno prikupljanje otpada po vrstama – sustav s najmanje tri posude, koje će se nalaziti u neposrednoj blizini mjesta stanovanja, tj. na onim mjestima na kojima su građani dosad odlagali otpad     Primjeri gradova i regija s ekološki zasnovanim sustavom gospodarenja otpadom, s postocima odvojeno prikupljanog otpada  ČAKOVEC – 180 zelenih otoka,
sustav prikupljanja od vrata do vrata putem zasebnih vreća (17 000 stanovnika) – 40%Otok Krk (prosječno 40 000 stanovnika) 2005. godine uvodi ekološki zasnovan sustav gospodarenja otpadom – zeleni otoci sa po pet posuda – za biootpad, papir, staklo i metal, plastiku, ostalo.
na 1300 lokacija, 8 reciklažnih dvorišta (uključeno odlaganje i OPASNOG OTPADA IZ KUĆANSTVA) – 29%

San Francisco i San Jose, SAD – 70%, planiraju 100%

Canberra, Australija – više od 70%

skupina općina kod Trevisa, Italija – 74%, a pojedine više od 80%

Capannori, Italija – više od 70%

Linz i Liezen, Austrija – 70%

Münster, Njemačka – 84%

Ekološki zasnovan sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj – temelji se na odvojenom prikupljanju otpada na mjestu nastanka i gradnji distribuiranih reciklažnih centara na cjelokupnom području RH. Sustav mora obuhvatiti odvojeno prikupljanje opasnog otpada, biootpada, papira, stakla, plastike i metala. U reciklažnim centrima se odvojeno prikupljeni otpad obrađuje radi dobivanja sekundarne sirovine. Opisani sustav daleko je ekonomski, ekološki, sociološki i etički prihvatljiviji od svih drugih sustava gospodarenja otpadom.

4) tražimo naplatu zbrinjavanja otpada prema načelu zagađivač placa, tj. prema zapremini ili težini neodvojeno prikupljenog (ostatnog) otpada  Aktualno stanje odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada u HrvatskojMZOPU je učinilo cca oko 10% onoga što se može učiniti, a preostali dio od 90% kani učiniti na krivi način u tzv. “Centrima za gospodarenje otpadom”.

I hrvatska i europska regulativa propisuje strogo poštivanje hijerarhije zbrinjavanja otpada, pa to treba usvojiti kako operativno, tako i u planiranju. Ovo znači da prvo treba do detalja razraditi sustav odvojenog prikupljanja i recikliranja, a potom definirati tehnologiju obrade ostatnog otpada. Planovima gradnje tzv. „centara za gospodarenje otpadom“ (čitaj centara za manipulaciju pomiješanog otpada), stvari se postavljaju naopako i kuća gradi od krova.

 Godišnje se u Hrvatskoj odbaci otpada u protuvrijednosti preko 130 milijuna kuna, a dio odvojeno prikupljenog otpada se spaljuje u cementarama. Plan gospodarenja otpadom u RH predviđa da će se do 2015. odvojeno prikupljati samo 23% vrijednih sastojaka iz komunalnog otpada (to je cilj koji je na otoku Krku ostvaren u svega dvije godine). Tim neambicioznim planom podcjenjuje se spremnost stanovništva za odvojeno prikupljanje otpada, te nastavlja s uništavanjem sekundarnih sirovina u otpadu. Primjeri naprednih gradova i regija u svijetu pokazuju da je moguće odvojeno prikupiti i iskoristiti više od 80% otpada.

5) odustajanje  od planova izgradnje skupih, gospodarski i ekološki neprihvatljivih Centara za gospodarenje otpadom (CGO)  CGO – Iako se nadležne institucije deklarativno zalažu za odvojeno prikupljanje otpada, istovremeno potiču gradnju tzv. „centara za gospodarenje otpadom“, koji to u stvari nisu, već su centri za manipulaciju pomiješano prikupljenog otpada. Tako prikupljen otpad je zapravo smeće, čije vrijedne sastavnice više nije moguće na najbolji način iskoristiti. Iz dijela se planira proizvoditi tzv. RDF gorivo (suha goriva tvar iz otpada) za spaljivanje u cementarama, sa svim štetnim posljedicama po ljudsko zdravlje, a ostatni dio više nije moguće optimalno iskoristiti. Pri tome poseban problem predstavlja planirana gradnja spomenutih centara u krškom području (npr. Lećevica, Marišćina, …) na nekoliko stotina metara nadmorske visine, zbog dokazane opasnosti zagađenja podzemnih voda povezanih s riječnim tokovima iz kojih se jadranski gradovi napajaju pitkom vodom.Promovirajući spomenuta dva u biti kontradiktorna koncepta zbrinjavanja otpada (prvi – odvojeno prikupljanje – deklarativno, a drugi – tzv „centri gospodarenja otpadom“ – operativno), koji jedan drugog isključuju, nadležne institucije šalju javnosti i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi konfuznu poruku iz koje ista ne zna što činiti, a operativno provode planove gradnje spomenutih centara. Ovi centri nisu ekološko rješenje gospodarenja otpadom, već suprotno, onako kako su zamišljeni, potiču rast proizvodnje smeća i destimuliraju odvojeno prikupljanje i recikliranje radi dobivanje sekundarne sirovine. Uz sve ostale mane oni nisu ni ekonomski, ni sociološki, kao niti etički prihvatljivo rješenje.

6) odustajanje od planova gradnje spalionica komunalnog otpada u Hrvatskoj  Spalionice komunalnog otpada – su stara tehnologija obrade otpada, koju napuštaju mnoge zemlje spremne suočiti se s vlastitim i tuđim negativnim iskustvima njihova korištenja. Danas su poznate sve mane takve tehnologije. Najznačajnije su: postupak spaljivanja otpada je izrazito kancerogen i ne postoje djelotvorni filteri koji bi spriječili emisiju otrovnih tvari u zrak (posebno u slučaju ispada i havarija); nus produkt rada je toksični pepeo u količini jedne trećine spaljenog otpada, koji treba deponirati; cijena.

7) odustajanje od spaljivanja otpada u cementarama u Hrvatskoj (Kaštela, Koromačno, Našice…)  
Spaljivanje otpada u cementarama – TREBA ZABRANITI – kako onog odvojeno prikupljenog koji se već sada spaljuje (gume, mesno koštano brašno, ulja i sl.), tako i onog predviđenog u obliku takozvanog „goriva iz otpada“. Ono što vrijedi u vezi štetnosti po zdravlje kod spalionica otpada, još je izraženije kod spaljivanja otpada u cementarama. Postupak spaljivanja otpada je izrazito kancerogen i ne postoje nikakvi filteri koji bi spriječili emisiju otrovnih tvari u zrak (naročito izraženo u slučaju ispada i havarija).

http://lerotic.de/peticija/

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: