Dr. sc. Stanko Uršić o sanaciji Karepovca

“Revizija sanacije Karepovca je potrebna, pritužbe ljudi treba uzimati daleko ozbiljnije nego do sada.”

Redoviti profesor fizikalne kemije u mirovini dr. sc. Stanko Uršić odgovorio nam je na neka od pitanja koja se sve glasnije postavljaju oko Karepovca. Profesor nije član niti jedne stranke, neovisan je stručnjak, voditelj niza znanstvenih projekata i osam doktorata znanosti. Središnji znanstveni interes mu je fizikalna kemija – kemijska mehanistika osobito reakcije protonom spregnutih prijelaza elektrona i tuneliranje hidrona u tim procesima (otkriće tuneliranja vodika u redoks reakcijama C-vitamina i slično). Izvan redovitog akademskog okvira desetljećima je angažiran, polazeći od znanstvenih uvida, u stvarima od javnog interesa i općega dobra u području ekoloških problema, sudjelovanje u saborskom Odboru za okoliš, brojnim državnim povjerenstvima te konkretnim projektima za rješavanje odnosnih problema.

Široj javnosti u posljednje vrijeme najpoznatiji je po angažmanu oko štetnosti kombi kogeneracijske plinske elektrane na Perući koju je skupina entuzijasta potpomognuta upravo uglednim znanstvenicima na koncu i spriječila.

Kako vi gledate na sanaciju Karepovca? Što je po Vama ključno za uspješno i sigurno saniranje?

Pitanje svih pitanja odnosi se na koncepciju izvedbe i odluku o tome. Naime, ondje gdje je relativno debeo sloj lapora vjerojatno bi dovoljno bilo ograničiti smetlište betonskom membranom (radi prikupljanja onečišćenih ocjednih voda) i ugraditi sustav cijevi za prikupljanje metana, bez preslagivanja cijelog smetlišta jer to tada nije ni potrebno. To je pitanje za geologe, oni će znati koliko je podloga nepropusna. Prema oskudnim ispitivanjima (koliko znam, svega tri bušotine), vjerojatno jest. Ako mene pitate, trebalo je napraviti mnogo veći broj bušotina, bez obzira na eventualne troškove, jer je ulog, kao što sada svi vide, golem, i dobitak bi za ljude bio ogroman. Nije još kasno. A i nisu to toliki troškovi, jer ako bi se tako izbjeglo pripremu nove (umjetne) nepropusne podloge i  preslagivanje cijelog smetlišta, dapače, možda bi sve skupa bilo daleko jeftinije, a izbjegle bi se sadašnje nevolje. I ako sada kažem da treba odmah privremeno prekinuti radove i revidirati projekt onoga što se naziva sanacijom izazvat ću  ‘rat’. Premda revizija ne znači nužno velike promjene, to tek treba analizirati, izvođači, a možda i politika bi to vjerojatno dočekali ‘na nož’. Ne bi trebalo biti tako, interese izvođača bi trebalo uzeti u obzir, kao što bi bilo normalno uzeti također i interese građana, napose onih najviše pogođenih nevoljom. Prije bilo kojih drugih.Trebali bi sjesti zajedno za stol predstavnici gradskih vlasti, izvođača i građana. Trebalo bi ozbiljno i temeljito razmotriti bi li se proces mogao modificirati tako da se bitno smanje emisije izvan samoga Karepovca. To ne bi trebalo biti nemoguće i neizvedivo, osobno, vjerujem da bi se određenim dodatnim tehničkim zahvatima, čak i u slučaju da se ovaj proces nastavi, moglo u znatnoj mjeri smanjiti i lokalizirati emisije odlagališnih plinova, izvor problema.     

Javnost je u nedoumici oko utjecaja plinova, s jedne strane ravnateljica jedne institucije koja bi trebala voditi brigu o kvaliteti zdravlja govori o potencijalnim opasnostima, a nekadašnji čelnik druge institucije zadužene za utjecaj plinova na zdravlje decidirano tvrdi da opasnosti nema. Kako komentirate oprečne izjave ljudi iz struke? Može li se jasno reći ima/nema opasnosti?

  – Ne bih tumačio ničije izjave bez osobite potrebe i pravoga uvida. Pogotovo jer spomenutu gospođu ne poznajem i nikada je vjerojatno nisam ni vidio, a izjavu nisam slušao, čak niti izvan konteksta, što je pak inače za objektivnost uvijek pogubno. Oni koji joj prijete, kako čujem, kaznenim prijavama trebali bi znati da to ne bi prošlo ni na kojem pristojnom sudu. Osim što bi bilo sramotno prijavljivati zbog neke izjave. Što je, opet neki verbalni delikt? Komentar (ne tumačenje) u drugom spomenutom slučaju je moguć, ipak uz već spomenuta ograničenja. Dakle, spomenuti toksikolog je vjerojatno zaboravio prije izjave (ako je doista takva) pogledati u neku standardno prihvaćenu kemijsku/ biokemijsku toksikologiju, primjerice onu S.E.Manahan, Lewis&CRC Boca Raton 2002. Sadrži (naravno) i poglavlje relevantno za problem.Ta više manje standardno prihvatljiva i autoritativna knjiga (i mnoge druge slične novije) nikako ne bi mogle poslužiti kao osnova za takve izjave. Za odgovor na pitanje o opasnosti, potrebno je, primjerice, vidjeti kod toga S.E. Manahana; međutim to nije tako jednostavno dostupno,  to naravno traži i nekoga tko zna  pročitati što piše ondje, recimo, na str.349-350. Kažem li vam što ondje piše, izazvat ću golemu polupismenu buku i dreku, što bih bez okolišanja i riskirao, kada bih bio siguran da je o tome moguć razgovor ‘sine irae et studio’, to jest neki pomak prema smirenoj objektivnosti i rješavanju problema u korist nesretnih ljudi, napose djece u gradu. A ima i prilično druge literature ako ovo nije dovoljno. Problem je što još nije pristiglo vrijeme za adekvatni razgovor o tome. Osobno, želim  pomoći ljudima, napose djeci, a ne izazivati buku i naći se u kaosu kontraproduktivnih sukoba. Ljudi izvan ‘zanata’, golema većina dakle, teško mogu procijeniti što to znači ako kažem da su svi merkaptani toksični, da su neki i kancerogeni, da ih osjetom za miris registriramo već kod milijarditih udjela u zraku, a da propisi toleriraju nekoliko milijuntih dijelova u zraku, ili da je za sumporovodik dovoljno da ga bude tisućiti dio u zraku da bi smrt nastupila kroz nekoliko minuta. Stoga držim, kako sam objasnio, da je potrebna revizija, jer pritužbe ljudi treba uzeti daleko ozbiljnije nego do sada.

Koliko je ozbiljan propust da su se nakon dva mjeseca počeli mjeriti dodatni plinovi, poput amonijaka i merkaptana?

– Kad bi se doista egzaktno mjerilo, ne bi bilo zgorega kontrolirati i živu, krajnje nezgodni neurotoksin mnogostrukih štetnih djelovanja. Vrlo je neobično da to nikome nije palo na pamet, ili da se možda odustalo. Mogućih ‘izvora’ žive u smetlištu, pogotovo tako starom kao Karepovac, ima napretek. Mjerenja koja se rade nisu egzaktna u odnosu na cijeli ‘model’ to jest Karepovac, već u tom smislu aproksimativna, i dakako, ne bi mogla izdržati strogu znanstvenu recenziju. Takva mjerenja više podliježu propisima, dakle kompromisu između politike (koja pak mora ‘umiriti javnost’)  i industrije (to jest potencijalnih onečišćivača, ovdje izvođača zahvata) a mnogo manje bi ih se moglo uzeti kao egzaktna, što politika inače voli raditi, bilo u žaru smirivanja napetosti u javnosti, bilo zbog elementarne neupućenosti u problem, a najčešće oboje.

Treba li prema Vašem mišljenju još mjerenja? Javnost primjerice traži mjerenje lebdećih čestica Pm 2.5. Držite li to opravdanim?

– Ne bi bilo na štetu.

Samo je jedna mjerna postaja oko odlagališta. Koliko to ulijeva povjerenje u mjerenja?

– Na ovo pitanje sam već u biti bio odgovorio. Ako dodam da ima  još mnogo čimbenika o kojima ovisi relevantnost rezultata mjerenja, recimo instrument, (standardizacije /baždarenja instrumenata primjerice) uz sve ostalo, neću vas utješiti.

Počeli su zahtjevi za zaustavljanjem sanacije dok se ne provede sve potrebno navedeno u Studiji utjecaja okoliša. Što mislite o tome?

– I na to pitanje sam, čini mi se, već odgovorio.

Na tribini održanoj povodom Karepovca jedna je majka dvoje djece koja živi u blizini odlagališta navela da ju je strah za djecu dok traje saniranje. Biste li Vi bili zabrinuti da ste na njenom mjestu?

– Itekako. Zabrinut sam i ovako, premda živim četiri stotine kilometara od Karepovca, dakako ne zbog sebe već zbog pučanstva, napose djece, ondje.

 

 

Oznake:, , ,

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: