NEKA SE GLAS GRAĐANA ČUJE (Vodič za građane)

NEKA SE GLAS GRAĐANA ČUJE I U LOKALNOJ ZAJEDNICI
Vodič za građane kroz lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu

Misli globalno, djeluj lokalno nije samo fraza!

U našim lokalnim zajednicama mi živimo, školujemo se, radimo, šećemo, posjećujemo liječnika, kupujemo, odlazimo na biračka mjesta, sud i banku, parkiramo naše automobile, udružujemo se i provodimo svoje slobodno vrijeme…

Svaka lokalna zajednica, općina, grad i županija, ima svoju vlast koja u
velikom dijelu uređuje i utječe na gotovo svaki aspekt našeg života.
Imamo li dovoljno parkirališnih mjesta i plaćaju li se ona, hoće li tijekom
ove godine biti uređen park ili će on biti prenamijenjen u druge svrhe,
hoće li neko zemljište postati građevinsko ili ostati poljoprivredno,
kakvo je radno vrijeme kafića i barova, rade li komunalne službe svoj
posao, što sa divljim deponijem u blizini našeg mjesta stanovanja,
hoće li se sagraditi tvornica i u kojoj će mjeri ona zagađivati zrak i tlo te
na puno drugih pitanja, odgovore svojim odlukama daje lokalna vlast.

Osim izbora, postoji još puno načina kako građani mogu utjecati na
lokalnu vlast, kako je mogu nadzirati i kako se mogu informirati o
njenom radu.

Stoga, upoznajmo lokalnu razinu vlasti, kao i prava koja imamo, kako
bismo sutra mogli informirano i aktivno utjecati na poboljšanje uvjeta
života u našim lokalnim zajednicama!

Lokalna uprava

je razina vlasti koja je najbliža građanima.
Svojim sudjelovanjem na lokalnim izborima, građani izabiru one čije su programe prepoznali kao kvalitetne i vjerodostojne i preko tako izabranih svojih predstavnika posredno ostvaruju pravo na samoupravu.
No, pravo na samoupravu građani ostvaruju i neposredno (putem referenduma, zborova i sl.), odnosno postoji još puno načina na koje građani mogu utjecati na rad lokalne samouprave, a time i na uvjete svojeg života, sudjelujući u stvaranju zajednica u kojima je lijepo živjeti i raditi.

Lokalni referendum

Referendum je oblik neposrednog odlučivanja na kojem birač osobno
odlučuje o postavljenom pitanju na način da na glasačkom listiću zaokruži
odgovor “za” ili “protiv”. Referendum se može raspisati zbog odlučivanja o
promjeni statuta općine, grada ili županije te o prijedlogu rješavanja nekog
od pitanja iz djelokruga poslova županija, gradova i općina.
Županijska skupština te gradsko ili općinsko vijeće raspisuju referendum
na prijedlog jedne trećine svojih članova, na prijedlog poglavarstva, a u
općini i gradu i na prijedlog polovine mjesnih odbora na području općine,
odnosno grada.
Da bi bio valjan, na referendum se mora odazvati većina birača općine/
grada/županije. Odluka se donosi većinom glasova birača koji su
glasovali.
Provođenje referenduma o rješavanju nekog pitanja na području
općine, grada ili županije mogu predložiti i građani. Na primjer, grupa
građana koja živi u blizini odlagališta smeća želi provesti referendum o
zatvaranju i preseljenju odlagališta smeća. Kako bi provedbu referenduma
o tom pitanju predložili općinskom vijeću, na zakonski propisanom
obrascu moraju prikupiti potpise od 20% građana upisanih u birački popis
te općine.
Odluka donesena na referendumu je obvezujuća za to vijeće ili skupštinu.

Zbor građana

Jedan od oblika putem kojeg građani mogu promicati, ostvariti i
zaštiti svoja prava su i mjesni zborovi građana. Njih se saziva radi
izjašnjavanja građana o pojedinim pitanjima od mjesnog značaja te
rasprave o potrebama i interesima građana u zajednici.
Mjesne zborove građana može sazvati vijeće mjesnog odbora te,
ovisno o statutu, predstavnička i izvršna tijela gradova i općina i to za
dio područja mjesnog odbora koji čini određenu cjelinu (dio naselja,
stambeni blok i sl.). Na primjer, članovi vijeća mjesnog odbora ne
mogu postići zajedničku odluku o tome što je potrebnije, parkirališni
prostor ili postavljanje „ležećeg policajca“ na prometnici koja vodi
do škole. Kako bi dobili mišljenje građana o tome što je potrebnije,
vijeće mjesnog odbora saziva zbor građana na kojem će građani,
nakon obrazlaganja problema, glasovanjem odlučiti između ta dva
prijedloga.
Mjesni zbor građana odluke donosi većinom glasova nazočnih
građana. Odluka donesena na mjesnom zboru građana obvezujuća
je za mjesni odbor ili vijeće gradske četvrti, ali ne obavezuje općinsko
ili gradsko vijeće.

Javnost sjednica

Sjednice županijskih skupština, gradskih i općinskih vijeća te
poglavarstava su javne te im građani imaju pravo prisustvovati,
ukoliko se pravodobno prijave službi za odnose s javnošću institucije
čijoj sjednici žele prisustvovati. Samo prijavljeni građani mogu,
sukladno statutu županije, grada i općine, prisustvovati sjednicama,
pri čemu nemaju pravo na bilo koji način ometati sjednice.

Pravo građanske inicijative

Građani imaju pravo predlagati županijskoj skupštini, odnosno
gradskom ili općinskom vijeću donošenje određenog akta ili rješavanje
određenog pitanja iz njihovog djelokruga.
Ukoliko je prijedlog potpisom podržalo najmanje 10% birača upisanih
u popis birača te županije, grada ili općine, županijska skupština,
odnosno gradsko ili općinsko vijeće, mora raspravljati o dotičnom
prijedlogu te najkasnije u roku od 3 mjeseca od prijema prijedloga dati
odgovor podnositeljima.

Predstavke i pritužbe građana

Građani mogu podnositi predstavke i pritužbe županijskim, gradskim
i općinskim tijelima u vezi njihovog ili rada njihovih upravnih tijela te u
vezi odnosa zaposlenih u tim tijelima prema građanima kada im se oni
obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili obavljanja svojih
građanskih dužnosti.
Predstavka/pritužba mora biti potpisana i na njoj mora biti navedeno
ime i prezime, datum rođenja i adresa građana koji je potpisuje.
Županijsko, odnosno gradsko ili općinsko tijelo dužno je odgovoriti
građanima u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke,
odnosno pritužbe. Predstavke građana ne obvezuju tijelo kojem se
podnose.

Javna okupljanja i prosvjedi

Građani imaju pravo na mirna okupljanja i javne prosvjede, javne
priredbe i druge oblike okupljanja.
Na javnim okupljanjima zabranjeno je svako pozivanje i poticanje na
rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji
oblik nesnošljivosti.

Organizator okupljanja dužan je policijskoj upravi na čijem se području namjerava održati okupljanje prijaviti održavanje skupa građana. Prije no što se organizira javno okupljanje, uputno je pročitati Zakon o javnom okupljanju radi uvida u sva prava i obaveze organizatora javnog okupljanja.

Pravo na udruživanje

Sloboda udruživanja i pravo na udruživanje koje omogućava
građanima da se udruže te zajednički izraze, promiču, ostvaruju i štite
svoje interese, temeljni su društveni principi, a udruge građana jedni su
od temelja demokracije. Udruživanje omogućava građanima aktivnije
sudjelovanje u upravljanju njihovom društvenom zajednicom.
Građani se mogu uključiti u rad već postojećih udruga ili osnivati
nove, kako bi preko njih lakše ostvarili i zaštitili određena prava koja
im pripadaju.

Pravo na pristup informacijama

Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, svakom građaninu
Republike Hrvatske pripada pravo na dobivanje odgovora i
informacija od tijela javnih vlasti. Tijela javne vlasti su državna tijela,
županijska, gradska i općinska tijela, pravne osobe i druge osobe na
koje su prenesene javne ovlasti, a čiji popis Vlada Republike Hrvatske
svake godine u objavljuje Narodnim novinama.
Građani pri traženju određenih informacija ne moraju navoditi
razlog zbog kojeg traže određenu informaciju. Zahtjev za dobivanje
informacije od tijela javne vlasti građani mogu podnijeti usmenim ili
pismenim putem. U slučaju da se zahtjev podnosi usmeno, o tome
će se sastaviti zapisnik, a ako je podnesen putem telefona ili drugog
telekomunikacijskog uređaja o zahtjevu će se sastaviti službena
zabilješka.

Na primjer, ukoliko nekog građanina zanima na koji je način utrošen
dio općinskog proračuna namijenjen za uređenje igrališta, sukladno
Zakonu o pravu na pristup informacijama, on ima pravo zatražiti i
dobiti tu informaciju od općinskog vijeća ili poglavarstva.
Pismeni zahtjev treba sadržavati:
• naziv i sjedište tijela javne vlasti kojemu se zahtjev podnosi
• podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije
• ime i prezime te adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva
• tvrtku, odnosno naziv pravne osobe, ukoliko je podnositelj upita
pravna, a ne fizička osoba.
Tijelo javne vlasti dužno je građaninu omogućiti pristup informaciji
najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, to jest,
od dana kada je to tijelo zaprimilo zahtjev.
Ukoliko nije zadovoljan rješenjem (odgovorom) ili mu je tijelo javne
vlasti onemogućilo ili ograničilo pravo na pristup informaciji, građanin
može podnijeti žalbu protiv rješenja tijela javne vlasti čelniku tog tijela
u roku od 8 dana od dana dostavljanja rješenja. Rok za odgovor je 15
dana.
Pravne osobe s javnim ovlastima i odgovorne osobe u tijelima javne
vlasti koje onemoguće i ograniče pravo na pristup informaciji, kaznit
će se novčanim kaznama.

DOBRO JE ZNATI

Službenici koji rade u tijelima državne uprave zakonski su obavezni da njihov odnos prema građanima, kao i odnos
građana prema njima, bude temeljen na međusobnoj suradnji
i povjerenju te poštivanju dostojanstva ljudske osobe.
Sukladno Zakonu o sustavu državne uprave i Zakonu o državnim
službenicima i namještenicima, tijela državne uprave dužna su
građanima koji im se obraćaju pružiti podatke, obavijesti i upute te
stručnu pomoć.
Ukoliko državni službenici i namještenici građanina ili neku pravnu osobu onemoguće u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva, žalbe, prigovora i predstavke ili drugih zakonskih prava, čine tešku povredu službene dužnosti, zbog koje mogu podleći kaznenoj odgovornosti.

Na kvalitetu rada lokalne uprave u velikoj mjeri utječe to kolika i kakva je njena
suradnja s građanima, odnosno je li ona otvorena prema javnosti.

Građani, informirajte se o svojim pravima!

Samo informirani građani mogu na kvalitetan način promicati i štititi
svoje interese te utjecati na rad lokalne samouprave, državnih tijela i institucija općenito.

Budite aktivni, neka se vaš glas čuje!

NEKA SE GLAS GRAĐANA ČUJE I U LOKALNOJ ZAJEDNICI – GONG

http://www.gong.hr/