HRVATSKA: Tvrtka CEMEX ne odustaje od nauma (su)spaljivanja smeća u cementarama

Desetljeće suradnje tvrtke Cemex i Ekonomskog fakulteta & DRUGA STRANA MEDALJE

Rujan 2006.

CEMEX Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu

Sporazum o suradnji tvrtke Cemex i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu potpisan je sredinom rujna 2006. godine, a nakon mjesec dana i prvi Ugovor o sponzoriranju u iznosu od 65.000 kuna.

____

Rujan 2016.

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu CEMEXU

repozitorij.svkst.unist.hr

Završni rad
CEMENTNA INDUSTRIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

4.4. Problem nabavka goriva

“Danas u proizvodnji cementa jedan od glavnih problema u procesu proizvodnje je nabavka goriva, cementna industrija u svojoj proizvodnji raznih materijala troši velike količine energetskih sirovina, odnosno goriva.

Svijest o utjecaju klimatskih promjena zbog kojih dolazi radi pretjerane emisije stakleničkih plinova nastalih uslijed ljudske djelatnosti raste iz dana u dan. Proizvodnja cementa jedna je od djelatnosti tijekom koje dolazi do emisija ugljičnog dioksida koji najviše utječe na klimatske promjene. Hrvatska je potpisnica Sporazuma iz Kyota čime je preuzela obavezu smanjenja emisija stakleničkih plinova. Pogoni s najvećom potrošnjom električne energije su mlinovi sirovine, mlinovi ugljena i mlinovi cementa; dok se u tehnološkoj fazi pečenja klinkera za proizvodnju topline kao gorivo koriste ugljen, petrol koks, plin, tekuća i alternativna goriva.

Za proizvodnju klinkera u svim tvornicama cementa u Hrvatskoj kao osnovni energent se koristi petrol-koks i ugljen. Alternativna goriva fosilnog podrijetla, koja se u Republici Hrvatskoj primjenjuju od 1999. godine, u 2006. godini zamjenjivala su tek 2% konvencionalnih goriva što je znatno manje od udjela alternativnih goriva u ukupno utrošenom gorivu u zemljama Europske unije koji je 2004. godine iznosio 18%. Prema poznavateljima cementne industrije u Hrvatskoj se do 2014. godine udio alternativnih goriva u ukupno utrošenom gorivu nije značajnije povećao te je na razini oko 4%.18

Također uslijed nedostatka potrebnog goriva, industrije su počele tražiti rješenje u zamjenskim vrstama goriva pa je tako došlo da koriste otpad za dobivanje potrebne energije.

Gorivo iz otpada proizvodi se u centrima za gospodarenje otpadom iz neopasnog nerazvrstanog komunalnog otpada. Da bi ga se klasificiralo kao gorivo iz otpada ono mora biti obrađeno, homogeno i sastavom odgovarati određenim kriterijima kao što su vlažnost, kalorijska vrijednost, sadržaj pepela, sadržaj teških metala i ostalo.

Cementna industrija mora doprinijeti smanjenju emisija ugljičnog dioksida tako što će zamijeniti fosilna goriva različitim vrstama zamjenskog goriva, među kojima je i gorivo iz otpada.

Gorivo iz otpada moglo bi postupno zamijeniti veći postotak fosilnih goriva koja se trenutno koriste u cementnim pećima zbog čega cementna industrija ima značajnu ulogu u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom na način na koji je to predviđeno Strategijom gospodarenja otpadom.” – između ostalog navodi studentica Ana Šolić u Završnom radu koji možete preuzeti na linku.

Mentor
Prof. dr.sc. Željko Mrnjavac

DRUGA STRANA MEDALJE

Jedan od glavnih problema u procesu proizvodnje cementa je nabava jeftinog goriva

 

Upravni sud: Cemex ne smije koristiti gorivo iz otpada

Ovo je još jedna odluka Upravnog suda kojom se potvrđuje nedovoljna zaštita okoliša od strane nadležnog ministarstva, kao i nepoštivanja same procedure pri ishođenju rješenja.

____

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode pogoduje Cemexu?

nema mira oko cementare

GRAD KAŠTELA: Ne dopuštamo loženje opasnog otpada

____

Novi vlasnik pogona Cemex Hrvatska do kraja godine postat će mađarska tvrtka “Dunav-Drava Cement” u većinskom vlasništvu njemačkog koncerna “Hailderberg Cement”. Preuzimanje se trebalo dogoditi do početka ljeta, ali mađarska tvrtka u međuvremenu je preuzela znatno veći “Italo Cementi”, prenosi Radio Split.

Pod krinkom održivosti: I novi kupci triju cementara imaju u planu (su)spaljivati smeće na području Kaštelanskog zaljeva?

U potrazi za odgovorom struke

Talijansko udruženje liječnika protiv spaljivanja otpada u cementarama

Mr. sc. Benedikt Aljinović

“Preveo sam samo neke dijelove iz talijanskog teksta (iz 2011 godine) koji analizira spaljivanje otpada u cementarama.

Society of Doctors for the environment / Associazione Medici per l’Ambiente / Udruženje liječnika za okoliš

……..Spaljivanje otpada u cementarama je praksa koja se želi u našoj zemlji stalno i sve više proširiti jer prema onima koji zagovaraju spaljivanje taj postupak će smanjiti emisije CO2, potpuno iskorištenje prašine iz spaljivanja (koja se sva ugradi u klinker) i znatno manju proizvodnju dioksina u odnosu na klasične spalionice otpada.

Sveukupno,ovo rješenje (spaljivanje u cementarama) predstavlja brojna i teška ograničenja i znatne rizike za ljudsko zdravlje, još veće nego kod klasičnih spalionica. 

Zakonske granice emisija za cementare su znatno veće u odnosu na same spalionice, ako pogledamo samo NOx, dozvoljena granična emisija iznosi 200 mg/Nmc dok se za cementare dozvoljavaju vrijednosti od 500 – 1800 mg /Nmc.

Cementare su industrijska postrojenja koja su visoko zagađujuća već i bez upotrebe otpada kao goriva (nezdrava industrija klase 1) i valjalo bi ih drastično reducirati naročito u našoj državi.Italija je u stvari najveći europski proizvođač cementa sa svojih 59 tvornica (22% od ukupnog broja europskih tvornica cementa). Njemačka koja se nalazi na drugom mjestu ima ih 38 (izvor CEMBUREAU  Europska komisija 2011)

____

Zatim se navodi iz registra europskih emisija  zagađivača što i koliko pridonose  talijanske cementare tom zagađivanju atmosfere (među njima su mnoge koje spaljuju otpad).

____

Zagovarači su-spaljivanja otpada obično afirmativno tvrde da se spaljivanjem otpada smanjuju fosilna goriva što ima za posljedicu smanjenje emisija CO2. Ono što se obično prešuti je da cementara proizvodi oko tri puta više CO2  u odnosu na spalionice.

Samo cementara GOLACEM iz Galatine (LE) je tokom 2007 g proizvela 774.000 tona CO2, skoro trostruko od emisija koje je proizvela spalionica sličnog  kapaciteta u Bresci (228.000 tona CO2 također 2007 g).

Ako uzmemo u obzir enormnu nacionalnu godišnju proizvodnju CO2 talijanskih cementara su-spalionica  koliko se samo otpada izgori umjesto da se oporabi što je jedini pravi način gospodarenja otpadom.

Mnogo se propagira smanjenje dioksina u odnosu na klasične spalionice jer se kod cementara postižu vrlo visoke temperature a znamo da su dioksini među najsnažnijim otrovima.

Ta tvrdnja da visoke temperature smanjuju ili čak eliminiraju emisije dioksina nije potvrđena. Očito je da molekule dioksina pucaju po vezovima njihovim molekulama na temperaturama većim od 850º C ali se one opet spajaju u fazi hlađenja (vidi Cormier i suradnici 2006).

____

U istom članku se navodi … da visoke temperature pogoduju volatilnim elementima kao živa koji su također vrlo opasni za zdravlje i koji se ne mogu zadržati tijekom procesa suspaljivanja. (zatim se navodi kako živa djeluje na ljude i okoliš).

Članak završava ……..Sa zdravstvene točke gledišta  korektno upravljanje s otpadom  ne bi smjelo nikako predvidjeti spaljivanje otpada…..Radi li se o klasičnim spalionicama ili su-spalionicama u cementarama ova praksa je opasna za okoliš i za ljude koji u njemu žive.

………Prijedlog da se suspaljuje otpad u cementarama predstavlja novo žrtvovanje zajedničkog dobra na oltaru privatnih interesa…….

Vjerujem da i ovi liječnici znaju o čemu govore i kakve nas opasnosti čekaju.”

____

Prof. dr. sc. Stanko Uršić – fizikalni kemičar s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu i član više državnih komisija za procjenu utjecaja na okoliš

“Obmana je tvrditi da je spaljivanje opasnog otpada bezopasno. Refuse-derived fuel – RDF (i tomu slično) dobiva se iz smeća iz kojega nije izdvojen opasni komunalni otpad!

Najveći problem kod trpanja RDF u peć jesu nehomogenosti i naročito prekidi u radu, što je neizbježno i relativno često. Tada su i onečišćenja najveća. (primjer slika niže)

Sva ta zamjenska goriva, svako na način određen sastavom, dovode do povećanih ispuštanja kancerogenih tvari, ponajprije putem emisija nevjerojatno velikog broja submikronskih čestica (milijarde čestica u kubnom metru dima). One su opterećene dioksinima i teškim (kancerogenim) metalima. Dodatno, ispuštanjem žive i talija, a nikakvi ih filtri cementare, dizajnirani samo za cementnu prašinu, ne zaustavljaju, pogotovo ne oni za cementnu prašinu.

Tipična je dezinformacija da se teški metali posve ugrađuju u klinker – živa i talij uopće se ne ugrađuju, a drugi dijelom također izlaze napolje. Taj dio može biti relativno malen, ali je količina dimnih plinova i prašine enormna tako da se učinak kroma, kadmija, arsena i drugih nikako ne može zanemarivati.

Notorno je da SRF, RDF i slično, sadrži osim žive i talija (koji se ne ugrađuju u klinker) i druge teške metale koji se ugrađuju više ili manje, nikad sasvim. Piromani će reći “almost completely”, ali nije tako jednostavno.

Neka Vam pokažu gdje je to formulirana i propisana obveza da se PVC (najopasnija “sirovina” za nastajanje dioksina) izdvaja iz mase iz koje rade SRF/RDF. Do sada unatoč pretraživanju, nisam našao ništa slično, a i temeljito sumnjam da bi to netko bio u stanju iz smeća izdvojiti PVC od ostale plastike. Teoretski, to bi se moglo zamisliti, no volio bih čuti tko je to doista ostvario i u kojem opsegu.

Jedna je Cemexova cementara u Kaliforniji zatvorena upravo zbog kroma pronađenog u okolišu tvornice – na krovu dječjeg vrtića. Te su emisije osobito povezane s neizbježnim čestim prekidima / nehomogenostima u radu peći.

Nema bitne razlike pali li se željezničke pragove ili RDF.”  – citirano iz članka

____

“Kemijsko zagađenje namirnica spojevima iz okoliša najpodmukliji je napad na ljudsko zdravlje. Za razliku od mikrobiološkog zagađenja namirnica  koje ima svoj početak i kraj i  koje se može lako rekonstruirati, kemijski spojevi dospjeli iz okoliša predstavljaju najveću opasnost. Protiv tih tihih ubojica ne smije se boriti masovnom histerijom nego stalnom edukacijom pučanstva te kontrolom potencijalnih proizvođača toksičnih tvari  kao i namirnica u koje mogu dospjeti. Dioksini su jedni od njih.” – navodi se u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo

____

Greenpeace je sastavio cjelovit pregled svih znanstvenih istraživanja provedenih na ljudima koji žive u blizini ili rade u spalionicama.

Izvješće “Spaljivanje i ljudsko zdravlje” sadrži zabrinjavajuće nalaze

 ____

Pročitajte više:

Što nam kazuju medicinska i znanstvena istraživanja