Zašto su odgovorni – neodgovorni?

»Kada sam prije trideset godina, a toliko je već prošlo, izvještavala s lica mjesta o pomoru ribe u vranjičkom bazenu, vratila sam se užasnuta u redakciju i s kolegama komentirala: Kad ‘Jugovinil’ ovako truje ribu, znači da smo i mi dio hranidbenog lanca. Onda sam se zainteresirala za azbestozu i unatoč prijetnjama i intervencijama nekih ondašnjih političkih glavešina pojavila podatke o oboljelima od azbestoze koja se širila iz Salonita, a koje se drznula objaviti prof. dr. sc. Jadranka Tocilj uvjerena zajedno sa mnom da ćemo dati svoj obol ozdravljenju jednom od najljepših dijelova. Onda sam vjerovala svojoj osviještenoj prijateljici da će Eko Kaštela konačno dotući tu šporkicu, živu, ciment, fekalije i sve te ružne stvari i barem našoj djeci podariti zdrav okoliš« – pisala je Javorka Luetić, a mnogi od nas gledali smo taj dan kako ribe plivaju leđno.

Tihi ubojica AZBEST

Od azbestoze se može oboljeti ako se za života udahne svega jedno azbestno vlakno. Stanovnici Kaštelanskog zaljeva azbestu su svakodnevno bili izloženi više od pola stoljeća, a ni danas, nakon godina sanacije kruga Salonitove tvornice i Mravinačke kave, u kojoj se desetljećima odlagao lomljeni azbestni otpad, stanje nije puno bolje.

Koliko će još azbest sijati smrt među stanovništvom Kaštelanskog zaljeva, nitko pouzdano ne zna. Pouzdano se jedino zna kako je pravoj epidemiji raka pluća među sad sredovječnim muškarcima i muškarcima treće životne dobi, mahom radnicima splitskog i trogirskog brodogradilišta te vranjičkog Salonita, kumovao azbest. 

Šokantni podaci o oboljelom stanovništvu Kaštelanskog zaljeva

Prema podacima koje smo na naš zahtjev upravo dobili od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Registra za rak), na području Kaštelanskog zaljeva tj. u općinama Split, Solin, Kaštela i Trogir od 2000.-2009. godine broj novooboljelih od raka je 11 182.

                                                                                                                              Gizzo

U priloženim tablicama pročitajte podatke složene od 2000. do 2009, a razvrstane po općinama, godinama i spolu oboljelih: 

SPLIT 2000-2009

KASTELA 2000-2009 GOD.

SOLIN 2000-2009 GOD

TROGIR 2000-2009

Djeca bolesna zbog profita

 Prekinuta sanacija vranjičkog Salonita

Djeca bolesna zbog profita  (VIDEO)

Sanaciju je radilo društvo Adriatic Blizna, a stečajni upravitelj Salontia Vedran Šeparović kazao je da su od njih dobili desetak atesta da su objekti čisti i dekontaminirani. Još nisu dostavili potvrdu da je cijeli tvornički krug čist, no za to ne trebaju posebna mjerenja. Premda je dio azbestnih ploča s krovova zamijenjen naizgled sličnim materijalom, ali na bazi celuloze, vidi se da posao nije dovršen. Priznaje to i stečajni upravitelj.

Znanstvenici upozoravaju – Na odlagalištu u Kaštelima odložene su radioaktivne tvari koje bi trebale biti pod nadzorom

Na stranicama Hrvatske znanstvene bibliografije objavljen je  Zbornik radova iz područja Fizika, Geoznanost, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita autora Delka Barišića, Gordane Marović i Jasminke Senčar koji su analizirali problem pepela i šljake nastalih izgaranjem ugljena u Kaštelanskom zaljevu, te svoj znanstveni rad iznijeli na 1. Hrvatskoj konferenciji ekoinženjerstva 2002. koji se održao na Plitvičkim jezerima, 22-24.10.2002. godine.

U nastavku pročitajte sažetak znanstvenog rada.

 

 

Saznajte kako je oštećen sanirani pokrov odlagališta radioaktivne šljake u Kaštelanskom zaljevu

Jedan investitor, iskopavajući odloženu niskoradioaktivnu šljaku, pokušao je u moru unutar ondašnje tvornice Jugovinil postaviti plutajući dok za izvlačenje golemih jahta radi remonta. No sve je krenulo u drugom smjeru. Radovi su zaustavljeni pošto su se pobunili brojni čuvari kaštelanske prirode jer se kopanjem odložene šljake, doduše na onda propisan način, radioaktivnost “počela buditi”. Iskopan je duboki usjek u tlu od obalne crte prema današnjem Adriavinilu (u stečaju) i tada se stalo.

Dok se ministri dogovaraju, djeca obolijevaju

Tvornice Adriachem, odnsono Jugovinil i Salonit su propale i zatvorile svoja vrata. No, njihov otpad još uvijek je u moru Kaštelanskog zaljeva. More je, zahvaljujući projektu Eko – Kaštelanski zaljev znatno očišćeno, ali samo od fekalnog otpada. Ovaj opasni, koji sadrži teške i kancerogene metale i radioaktivne spojeve još je tu. Kaštelani, Splićani, Solinjani i Trogirani se u tom moru kupaju, u njemu izlovljavaju ribu i školjke koje jedu…. i izvoze po ostalim dijelovima Hrvatske.

Ministarstvo zdravlja Hrvatske naložio je splitsko-dalmatinskom Nastavnom zavodu za javno zdravstvo da provede opsežno istraživanje u svezi informacije kako je na području Kaštela, Solina i Splita, kojima gravitira cementna i druga teška industrija na ovom području, u zadnjih deset godina zabilježeno je oko 130 slučajeva karcinoma kod djece. 

Termoelektrana na ugljen, Kaštelanski zaljev

Istraživanja prirodne radioaktivnosti uz poznate izvore zagađenja, bilo da se radi o prirodno povišenoj radioaktivnosti određenog područja ili o tehnološki povišenoj prirodnoj radioaktivnosti, provode se već nekoliko desetljeća u Jedinici za zaštitu od zračenja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu. 

SAZNANJA KOJA IMAMO O RADIOAKTIVNOJ ŠLJACI NA PODRUČJU KAŠTELA

‎”Ne igram se ovdje, samo prođem na putu do kuće.” – kazao nam je dječak u prisutnosti majke. Žive uz livadu na kojoj je deponij radioaktivnog otpada.

~

KAŠTELANI se pitaju dokad će morati tolerirati opasan otpad i radioaktivnu šljaku koja se posljednjih 50 godina trpala u Jugovinil iz svih dijelova bivše države. Opasan otpad i dalje se skladišti, i to bez problema, s obzirom da je za to tvrtka Cian dobila sve potrebne dozvole. Najbolje je što se otpad odlaže u turističkoj zoni.