HUZZ: Onečišćenje zraka posljedica emisija iz industrije cementa

DRUGI HRVATSKI ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP – ZAŠTITA ZRAKA ’99
ZBORNIK RADOVA
Izdavač:
HRVATSKO UDRUŽENJE ZA ZAŠTITU ZRAKA, Zagreb, Ksaverska cesta 2,
ISBN 953-6609-01-0
Tomić, T., Periš, N., Kategorizacija kakvoće zraka na području
Kaštelanskog zaljeva i Splita u odnosu na ukupnu taložnu tvar za
razdoblje 1976-1998. . . . . . . . . ..275

http://www.huzz.hr/sazeci/Zbornik_1999.pdf

• Prekomjerno ili umjereno onečišćen zrak najčešća je pojava u Zagrebu, Splitu, Sisku, Puli, Šibeniku, Kutini i Rijeci;
• Prekomjerno ili umjereno onečišćenje najčešće je posljedica emisije krutih čestica (UTT i teških metala u njima) i NO2 , iz mobilnih i/ili stacionarnih izvora na užem području. (str. 100 – gornji link)

• Potrebno je naglasiti da bi slika stanja vjerojatno bila drugačija u slučaju kada bi mjerenja emisija bila provođena bez najave i tempiranja, drugim riječima bez posebnih priprema ložišta, goriva i/ili sirovina od strane naručitelja mjerenja. (str. 215 – gornji link)

*       Onečišćenje zraka taložnom tvari na području Splita i Kaštelanskog
zaljeva najvećim je dijelom posljedica emisija iz industrije cementa.
*       Emisije naglo rastu 1983/84. G., jer se gotovo preko noći u
tvornicama cementa umjesto mazuta, kao gorivo počinje koristiti
ugljen, da bi se povratkom na mazut, emisije ponovo lagano smanjivale
do 1991. godine. (Ove podatke neznam)
*       Zrak istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva u čitavom razdoblju
ispitivanja (od 1975-1998 g.) bio prekomjerno onečišćen, odnosno III.
kategorije.
*       Porast, odnosno pad proizvodnje, uvođenje novih tehnologija, zamjena
goriva, uvođenje sistema za otprašivanje, odražavalo se na kakvoću
zraka ispitivanog područja.
*       Porast koncentracija UTT na svim područjima ispitivanja uslijed
ponovnog oživljavanja proizvodnje cementa.

Kategorizacija kakvoće zraka na području
Kaštelanskog zaljeva i Splita u odnosu na ukupnu
taložnu tvar za razdoblje 1976-1998.

(str. 275 – gornji link, pregledajte grafikone)

Sažetak: Na istočnom dijelu kaštelanskog zaljeva smještena je jaka cementna industrija.
Na temelju višegodišnjih mjerenja, u ovom radu, data je ocjena kakvoće zraka i izvršena je kategorizacija područja u odnosu na ukupnu taložnu tvar (UTT). Uspoređeni su rezultati mjerenja sa karakterističnih postaja u istočnom, srednjem i zapadnom dijelu Kaštelanskog zaljeva i Splita sa preporučenom (PV) i graničnom vrijednošću (GV) za UTT.
Onečišćenje zraka taložnom tvari na području Splita i Kaštelanskog zaljeva najvećim je dijelom posljedica emisija iz industrije cementa.
Posljednjih godina uočen je lagani porast koncentracija UTT na svim područjima ispitivanja uslijed ponovnog oživljavanja proizvodnje cementa.


Air Qualiti Categorization in the Area of Kaštela Bay and Split
in Regard to Total Deposited Matter for the Period 1976-1998

Summary: The strong cement industry is situated in the eastern part of Kaštela Bay.
In this paper, on the basis of the several years long measurements the evaluation of the air quality is given and the categorization of the area is made in regard to total deposited matter (TDM). The results of the measurements from the characteristic location in the eastern, middle and western part of Kaštela Bay and Split are compared with recommended
value (RV) and limit value (LV) for TDM.
Pollution of Split and Kaštela bay area comes predominantly from cement industry emissions. Increase or decrease in production, introduction of new technologies substitution of fuels, introduction dust removal of systems resulted in various air quality of the investigated area.
Recently a slow increase of TDM concentration has been observed in all areas of investigation due to revival of cement production.

Tomić, T., Periš, N., Zavod za javno zdravstvo Županije splitsko-dalmatinske

Uvod

Na istočnom dijelu Kaštelanskog zaljeva smještene su tri velike tvornice cementa, koje se praktički nalaze unutar naseljenog područja.
Tijekom 120 godina postojanja, došlo je do mnogih promjena u razvoju cementne industrije. Sve do sedamdesetih godina ulagalo se isključivo u tehnologije koje su imale za cilj povećanje proizvodnje. U razdoblju od 1976. do 1977. g. gradi se nova tvornica cementa “Sv. Juraj” u kojoj su prvi put predviđeni uređaji za smanjenje emisija onečišćenja iz glavnih ispusta. Godine 1977/78. u tvornici “Sv. Kajo” ugrađuje se vodotoranj i otprašivači, pa se emisije polagano smanjuju do 1983. godine.
Emisije naglo rastu 1983/84. G., jer se gotovo preko noći u tvornicama cementa umjesto mazuta, kao gorivo počinje koristiti ugljen, da bi se povratkom na mazut, emisije ponovo lagano smanjivale do 1991. godine.
U razdoblju od 1975. do 1991. g. proizvodnja klinkera u sve tri tvornice je iznosila oko 2,2 mil t/na godinu. Krajem 1991. godine naglo pada proizvodnja pa se tako u tvornicama “Sv. Juraj” i “Sv. Kajo” proizvelo svega 982.500 tona klinkera; 1992.g. -678.600 tona; 1993.g.-780.000 t, a 1994 g.-837.000 t. Od 1995. pa do kraja 1998. godine tvornica “Sv. Juraj” nije bila u funkciji, tako da je ukupna godišnja proizvodnja pala na samo 300.000 t klinkera. Tvornica “Sv. Juraj” 1999. godine počinje ponovo sa radom pa se očekuje da će se u obje tvornice proizvesti cca 600-700.000 t/klinkera.
Sve navedeno uveliko je utjecalo na kakvoću zraka ovog područja. Stoga je na osnovu višegodišnjeg ispitivanja provedena kategorizacija područja i data ocjena kakvoće zraka s obzirom na ukupnu taložnu tvar (UTT) na istočnom, srednjem i zapadnom dijelu Kaštelanskog zaljeva i Splita u odnosu na preporučene (PV) i granične (GV) vrijednosti kakvoće zraka (2).

Preporučena (PV – 250 mg/m/dan) i granična vrijednost (GV – 350 mg/m/dan) za ukupnu taložnu tvari (UTT) (2)

Rasprava

Kontinuirano praćenje onečišćenja atmosfere UTT na području Splita i Kaštelanskog zaljeva započelo je 1975. godine. Tijekom godina mijenjao se broj i razmještaj mjernih postaja, zbog raznih objektivnih razloga. U ovom radu obrađeni su samo rezultati ispitivanja s postaja na kojima se mjerenja obavljaju neprekidno tijekom deset i više godina, kako bi se mogao pratiti trend kretanja kakvoće zraka u odnosu na UTT. Na slici 1. prikazan je zemljovid Kaštelanskog zaljeva s ucrtanim tvornicama cementa i mjernim postajama.
Na slici 2. prikazane su srednje godišnje koncentracije UTT sa postaja u istočnom dijelu Kaštelanskog zaljeva za razdoblje 1978-1998. godine. Prikazan je također broj mjeseci za svaku mjernu godinu sa koncentracijama većim od 650 mg/m2/ dan (GVm).
Od 1975. do 1978. godine u istočnom dijelu Kaštelanskog zaljeva dolazi do stalnog porasta koncentracija UTT. U tom razdoblju je granična vrijednost (GV-350 mg/ m2/dan) bila prekoračena za 250% do čak 400%. Istovremeno su tijekom 10-12 mjeseci (1977/78 g.) na svim postajama mjesečne koncentracije bile iznad 650 mg/m2/dan (GVm). Godine 1978/79. dolazi do pada koncentracija zbog gradnje vodotornja u tvornici “Sv. Kajo” i nekih drugih poboljšanja, koje su naročito izražene na postajama u Vranjicu i Majdanu.
U razdoblju od 1978./79. do 1983./84. g. srednje godišnje koncentracije UTT ostaju gotovo na istoj razini, te prekoračuju GV na postaji između tvornica “Sv. Juraj” i “Sv. Kajo” za 156-263%, a na postajama Vranjic i Majdan 30-70%. Istodobno je GVm i dalje prekoračen tijekom 9-12 mjeseci na najugroženijem području, a u Vranjicu 1-2 mjeseca.
Godine 1983./84. dolazi do naglog porasta koncentracija UTT, uslijed uvođenja ugljena kao goriva, pa prekoračenje GV na ovom području ponovo iznosi 250- 300%, s mjesečnim koncentracijama iznad GVm tijekom 9-12 mjeseci.
Godine 1985./86. ponovo se kao gorivo koristi mazut, pa se do 1990/91. g. koncentracije UTT vraćaju na razinu onih, koje su izmjerene u razdoblju od 1978. do 1984. godine.
Slika 1. Zemljovid Kaštelanskog zaljeva sa usrtanim tvornicama cementa i mjernim postajama.

Do 1991. godišnja proizvodnja klinkera u sve tri tvornice iznosila je cca 2,2 mil t/god.
Krajem 1991. g. uslijed ratnih zbivanja i smanjene potražnje na tržištu naglo pada proizvodnja cementa, što se odrazilo padom koncentracija UTT u atmosferi. Tako su prvi put nakon niza godina koncentracije UTT niže od GV.
S oživljavanjem proizvodnje u razdoblju od 1993. do 1998. g. koncentracije UTT lagano rastu, ali su prekoračenja GV mnogo niža nego u prethodnim razdobljima (za 11-39%), a mjesečne koncentracije prelaze GVm tijekom 1-2 mjeseca godišnje.
Da bi dobili pravu predodžbu o količinama prašine u atmosferi tijekom razdoblja ispitivanja prikazali smo na slici 3. srednje godišnje i maksimalne mjesečne koncentracije s najugroženijeg područja. Iz nje je vidljivo da su mjesečne koncentracije često bile iznad 2000 mg/m2/dan, a ponekad i iznad 3500 mg/m2/dan.
Na slici 4. prikazano je kretanje godišnjih koncentracija UTT na srednjem (K.
Lukšić) i zapadnom dijelu Kaštelanskog zaljeva, kao i broj mjeseci s mjesečnim koncentracijama višim od GVm .
Na ovim mjernim postajama s mjerenjem smo započeli 1989. godine.
Kao i u istočnom dijelu Kaštelanskog zaljeva, najviše koncentracije UTT izmjerene su 1990/91. g. (godišnja proizvodnja 2,2 mil. t. klinkera).
Slika 2. Sadržaj srednje godišnje koncentracije taložne prašine u istočnom dijelu Kaštelanskog zaljeva.
Broj mjeseci sa C većim od GVm

Slika 4. Sadržaj srednje godišnje koncentracije taložne prašine na području Splita

Slika 3. Maksimalne i srednje godišnje koncentracije taložne prašine između “Sv. Juraj” i “Sv. Kajo”

Tako je na srednjem dijelu Kaštelanskog zaljeva GV prekoračen za 36%. Od 1991. do 1998. srednje godišnje koncentracije na tom području su bile niže od GV, a više od PV (200 mg/m2/dan) za 3-52%. Koncentracija od 650 mg/m2/dan je bila premašena samo tijekom jednog mjeseca (1995/96 g.).

Slika 5. Sadržaj srednje godišnje koncentracije taložne prašine na srednjem i zapadnom dijelu Kaštelanskog zaljeva

Slično je i na zapadnom dijelu Kaštelanskog zaljeva (zračna luka), gdje su koncentracije više od PV, ali niže od GV. Izuzetak je 1992/93. g., kad su nešto više koncentracije UTT posljedica građevinskih radova obavljanih u blizini.
Na području otoka Čiova od 1990/91. g., kad su koncentracije bile više za 13% od PV, sve srednje godišnje koncentracije su niže ili na samoj granici PV, a tijekom ni jednog mjeseca nije izmjerena koncentracija viša od GVm.
Na slici 5. prikazano je kretanje srednjih godišnjih koncentracija UTT na postaji Brda (sjeverni dio grada Splita) i na postaji Duilovo (južni dio garda Splita), kao
i broj mjeseci s koncentracijama višim od GVm.
Na obje postaje su koncentracije UTT u mjernim razdobljima do 1991. g. bile iznad GV i pratile koncentracije izmjerene u istočnom dijelu Kaštelanskog zaljeva.
Pri tome je na postaji Brda GV bila prekoračena za 85-129% u razdoblju 1975- 1980. g., a od 1980-1991. g. za 19-46%.
Nešto niže srednje godišnje koncentracije UTT izmjerene su u istom razdoblju na postaji Duilovo. Od 1991. g. na postaji Brda su koncentracije niže od GV, a više od PV za 10-68%. Izuzetak je 1994/95. g., kada je GV premašen za 11%.
Srednje godišnje koncentracije UTT na postaji Duilovo su od 1991. do 1998. g. bile uvijek niže od GV, a više od PV za 9-74%. Samo tijekom jednog mjeseca je izmjerena koncentracija iznad GVm.

Zaključak

Onečišćenje zraka taložnom tvari na području Splita i Kaštelanskog zaljeva najvećim je dijelom posljedica emisija iz industrije cementa.
Porast, odnosno pad proizvodnje, uvođenje novih tehnologija, zamjena goriva, uvođenje sistema za otprašivanje, odražavalo se na kakvoću zraka ispitivanog područja.
Dugogodišnjim mjerenjima je utvrđeno da je zrak istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva u čitavom razdoblju ispitivanja (od 1975-1998 g.) bio prekomjerno onečišćen, odnosno III. kategorije, s time što je prekoračenje GV od 1975. do 1991. g. bilo 200-400%, a od 1991-1998. g. 11-54%. Zrak srednjeg dijela Kaštelanskog zaljeva je do 1991. g. bio III. kategorije
(prekoračenje GV 10-36%), a od 1991. do 1998. g. je II. kategorije, odnosno umjereno onečišćen (prekoračenje PV 3-52%).
Zrak zapadnog dijela Kaštelanskog zaljeva je do 1991. g. bio II. kategorije (prekoračenje PV 13-24%), a od 1991-1998. g. je I. kategorije, odnosno čist ili neznatno onečišćen.
Zrak na području grada Splita bio je do 1991. g. III. kategorije (prekoračenje GV 20-120%), a od 1991-1998. g. je II. kategorije (prekoračenje PV 10-70%).
Posljednjih godina uočen je lagani porast koncentracija UTT na svim područjima ispitivanja uslijed ponovnog oživljavanja proizvodnje cementa.

Literatura
1. Izvješća o ispitivanju kakvoće zraka na području Splita i Kaštelanskog zaljeva, za
razdoblja od 1975-1998.
Zavod za javno zdravstvo Županije splitsko-dalmatinske. Split 1975-1998.
2. Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka, Narodne novine
101/96.

Pročitajte više:

https://nespalionici.wordpress.com/upoznajte-cemex-hr/sto-spaljuju/

Oznake:, , , ,

5 responses to “HUZZ: Onečišćenje zraka posljedica emisija iz industrije cementa”

  1. petar says :

    ajmo dalje, ljudi. nemamo pravo stat. bit ce nas sve vise i vise

    Sviđa mi se

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: