Mr. sc. Ivana Rajčić: “Nadam se da nam neće trebati usluge Erin Brockovich.”

Zašto su otpadni željeznički pragovi opasni? Ukoliko pogledate fizikalno kemijsku analizu na kojoj je bazirana cijela Studija, a prema kojoj je resorno Ministarstvo izdalo pozitivno Rješenje pa ga povuklo, vidjet ćete da 1 kg uzorka sadrži 1.88 mg kroma. (Podsjetnik: kapacitet peći je takav da bi se samo u tvornici Sv. Juraj suspaljivalo 10 tona po satu opasnog drvnog otpada).

Unutar same rotacijske peći prevladava alkalna sredina (lužnati medij, izrazito visok pH). Kemijsko ponašanje kroma u vodenoj otopini karakterizirano je promjenom valencije. Pod alkalnim uvjetima i s dovoljnom količinom kisika krom, kao Cr6+, je u obliku kromatnog aniona CrO42- . Krom se u obliku kromatnog aniona ugrađuje u kristalnu rešetku koja gradi klinker. Međutim njegovo ugrađivanje ne može biti takvo da se sav ugradi u kristalnu rešetku, jer je apsorptivni kapacitet cementne faze za šesterovalentni krom malen. U tehničkim sistemima kromatni anion natječe se s kloridnim, sulfatnim i karbonatnim ionima za istu poziciju u rešetki. Ukoliko ga dodajemo u suvišku on će jednostavno iz taline prijeći u plinovitu fazu. Nošen strujom plina u peći vrlo brzo će se naći u izlaznom dimu glavnog dimnjaka. Dio čestica će se slučajno zabiti u krupnije čestice prašine koje zaustavlja vrećasti otprašivač, a dio će jednostavno izletjeti vani i naći se u okolišu.

Ubacivanjem materijala koji sadrži velike količine kroma samu rotacijsku peć pretvaramo u malu tvornicu šesterovalentnog kroma. Kada šesterovalentni krom dođe u zrak, dijelom će biti udahnut udisanjem lokalnog stanovništva i domaćih životinja kao i kućnih ljubimaca, a dijelom istaložen u tlu iz kojeg će prije ili kasnije dospjeti u vode.

Na neznatnoj udaljenosti od glavnog dimnjaka tvornice Sv. Juraj nalazi se izvor rijeke Jadro iz kojeg se napajaju Split i okolica. U svojoj knjizi „Ekologija u industriji cementa“, Ivan Radić navodi da se teške čestice prašine mogu rasprostraniti na udaljenostima 8 do10 kilometarazbog visine dimnjaka tvornice Sv. Juraj. Koliko daleko će biti nošen šesterovalentni krom?

Skeptici mogu promisliti da neće sav krom preći u šesterovalentni krom već da će dio ostati u obliku trovalentnog i petorovalentnog kroma. To je dijelom točno. Međutim činjenica je da suspaljivanjem opasnih željezničkih pragova dodajemo krom u suvišku i da će s vremenom (godina, dvije, tri) sve više takvog kroma biti u okolišu.

Zašto je takav oblik kroma opasan? Spojevi šesterovalentnog kroma su vrlo kancerogeni bez obzira da li se udahnu, popiju ili pojedu. Kronično udisanje šesterovalentnih spojeva kroma povećava rizik od raka pluća (pluća su posebno ranjiva, nakon čega se krvlju prenosi do finih kapilara u bubrezima). U dodiru tvari koje sadrže šesterovalentni krom s kožom, može se uzrokovati kontaktni dermatitis. Gutanje takvog oblika kroma u manjim koncentracijama može uzrokovati i iritaciju u želucu i crijevima.

Da izgaranje tvari koje sadrže velike količine kroma uistinu predstavlja veliki problem iskusili su stanovnici Davenporta u Kaliforniji. U 2008. godini u zraku okolne tvornice otkrivene su  razine šestorovalentnog kroma koje su bile i deset puta veće nego što ih pripisuju ondašnji zakoni. Istraživanjima je potvrđeno da krom potječe iz lokalne tvornice cementa Cemex. Takvo stanje u okolišu je uzrokovalo privremeno zatvaranje objekta i veliko čišćenje okolnog prostora za koje se potrošilo 488.232 dolara. U istraživanju je sudjelovala i ekološka istražiteljica Erin Brockovich koja je nama poznata iz slučaja Hinkley u Kaliforniji gdje je šesterovalentni krom pronađen u vodi za piće.

            Nadam se da ćemo proći bolje od stanovnika Davenporta i da nam neće trebati usluge Erin Brockovich.

 

                                                                                           Ivana Rajčić      

 

                                                                                              

 

Komentiraj

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.