Cemex na putu da postane europska spalionica otpada ili spalionica europskog otpada

Kako bi dr. sc. Mirela Holy, saslušala građane u vezi s problematikom spaljivanja otpada u Cemex-ovim cementarama na području Kaštela i Solina, SDP Kaštela organizirao je okrugli stol, koji se 21.11.2011. održao u hotelu „Kastel“ u Kaštel Lukšiću.

Među ostalima, okruglom stolu prisustvovale su  predstavnice Povjerenstva za praćenje stanja okoliša Grada Kaštela, članovi Građanske inicijative za zaštitu okoliša, Zeleni Dalmacije, predstavnice Sunca – udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj, te predstavnici Cemex-a.

Okrugli stol otvorio je predsjednik SDP-a Kaštela, Matko Kuzmanić te naglasio kako je svrha ovog okupljanja zajedničko rješavanje tekućeg problema. 

Mirela Holy, u svom      uvodnom izlaganju rekla je kako je obaveza Kukuriku koalicije, što je moguće više uključiti građane u procese odlučivanja. Osvrnula se na osnivanje foruma zaštite okoliša koji bi težio postizanju, što je moguće većeg suglasja različitih strana, te naglasila kako je to, u ovoj inicijalnoj fazi, moguće. U forum bi bile uključene i nevladine institucije, predstavnici gospodarstva te mediji. „Zakoni moraju biti jednaki za sve, što sada nije slučaj“- istaknula je, te nastavila kako ne podržava spaljivanje pragova zbog povećanja koncentracija toksičnih spojeva koji će uzrokovati degradaciju stanja u okolišu. „Nama nije u interesu održiva praksa, nego model.“- nastavila je, „Nismo protiv termičke obrade otpada, ali u specijaliziranim institucijama i u skladu sa zakonskim normama.“

Goranka Adam, magistrica kemijske tehnologije i predstavnica Povjerenstva za praćenje stanja okoliša Grada Kaštela, nadovezala se: „Termička obrada otpada bazira se na nizu neistinitih tvrdnji od strane vrlo stručnih ljudi svih političkih opcija. Kao prvu neistinu, navela je tvrdnju: „Treba spaljivati smeće u cementarama kako bi se smanjile emisije CO2“, te odmah odgovorila: „Ne treba; drvni otpad, biomasa i plin također smanjuju emisije CO2, dok RDF emisije povećava, jer nije homogen. To je smeće sastavljeno od različitih vrsta otpada i u rangu je opasnog otpada.“ Kao drugu netočnu tvrdnju, navela je: „Spaljivanje RDF-a, guma, opasnog otpada ne utječe na zdravlje ljudi.“, te naglasila kako su mjerne stanice ipak u vlasništvu Cemexa i dodala: „Postoje stručni radovi o tome kolika zagađenja postoje u okolišu gdje se spaljuje otpad, a sve što se akumulira u prirodi, akumulira se i u našim organizmima.“ „Bolje je spljivati nego odlagati.“, navela je još jednu neistinitu tvrdnju, te se pozvala na zakon o neuništivosti materije koji predstavlja eksperimentalno utvrđenu činjenicu da je u kemijskim reakcijama masa reaktanata jednaka masi proizvoda reakcije., što bi značilo da tvar koja se spali ne nestaje. „Smeće koje se spali, ostat će raspršeno u okolišu. Udisat ćemo, jesti i piti otrovne kemijske spojeve.“ – naglasila je, te dodala kako postoji više neistinitih tvrdnji, od kojih izdvaja još i onu koja kaže da će ljude morati otpuštati ako im spaljivanje otpada ne bude omogućeno.  „Kada je Dalmacija-cement privatiziran, stranci su znali da dolaze u gusto naseljeno područje. Uz tri tvornice, dobili su sirovinu  i radnu snagu. Smanjili su broj zaposlenih, kojih je bilo više od tisuću, zamijenili su goriva te pojeftinili proizvodnju.“- nadovezala se, te dodala: „Mi se borimo za zdravlje naše djece! Na ovom području, ljudi su oduvijek živjeli uz pitku vodu i mi ćemo učiniti sve da se stanovnici ne odseljavaju.“ Osvrnula se i na statističke podatke oboljenja djece od karcinoma koji su već sada alarmantni i dodala: „Analize zagađenosti mora i zemlje ne provode se, a postojeći zakoni o odvajanju otpada, ne primjenjuju se; dok istovremeno razvijene zemlje otpad tretiraju kao vrijednu sirovinu.“

Mirela Holy odgovorila je kako se u većini tvrdnji slaže s Gorankom, te dodala kako je doktorirala na ekološkom feminizmu i kako je obveza politike da balansira.

Branko Mozara, glasnogovornik Cemex-a, svoje izlaganje započeo je riječima: „Mi smo velika tvrtka, u politiku se nećemo miješati. Cemex neće napraviti ništa što je neprihvatljivo za lokalnu zajednicu i na štetu zdravlja ljudi. Borimo se za konkurentnost na tržištu, radna mjesta te da poslujemo u okvirima zakona.“

Na što mu je Goranka Adam odgovorila: „ Tri cementare nalaze se u gusto naseljenom području. Ne možemo dozvoliti spaljivanje smeća u našem susjedstvu.“

Branko Mozara: „Govorimo o korištenju gorivog dijela komunalnog otpada, nus proizvoda centara za zbrinjavanje otpada.“

Ivana Rajčić, magistrica znanosti i predstavnica Povjerenstva za praćenje stanja okoliša Grada Kaštela, u svom izlaganju, između ostalog, navela je svoje razočaranje državnim institucijama te naglasila kako se sagorijevanjem željezničkih pragova krše hrvatski zakoni. „Cementare nisu konstruirane za spaljivanje otpada. Nemoguće je vršiti ispitivanje tvari, a sam proces spaljivanja ne možemo držati pod kontrolom. Na području 3-4 kilometra oko tvornice, imat ćemo tlo koje je neupotrebljivo. U području 7 km oko tvornice, neizbježan je ubojit utjecaj teških metala, dioksina i furana na ljudima.“ – pojasnila je i dodala: „Inspekcijskog nadzora nema. Dozvoljavanjem spaljivanja krši se 13 direktiva. Ako to odobrite, nas će nestati; imat ćemo sve više oboljelih i životni vijek će se smanjiti.

Državne strukture ne rade kako treba, ključni problem je ne recikliranje otpada.“

Lovro Rumora iz Zelenih Dalmacije: „Zbunio me stav SDP-a o potrebi regulacije termičke obrade RDF-a u Kaštelima, to bi bio katastrofalan potez. U potpunosti se slažem s Gorankom i Ivanom. Spaljivanje smeća je potpuno ne ekološki.

Da je SDP ranije kukuriknuo, imali bi dosljedno primjenjivanje zakona o otpadu. Protiv smo spaljivanja otpada. Tražit ćemo podršku svih ekoloških udruga i sazvati  konferenciju za novinare, ukoliko nastavite podržavati ovakve ideje. Tužili smo inspektorate zaštite okoliša, imamo kaos. Sve sa Karepovca ušlo bi u RDF. To je činjenica. Ne želimo da nam se dogodi Napulj! Ne možemo početi od kraja, idemo od početka. Treba pronaći način i provoditi zakon o otpadu.“ Spomenuo je Lećevicu i dodao: „Sustav odvajanja otpada nije podržala ni jedna stranka. RDF je vrlo opasna vrsta otpada. Želimo da SDP pokrene gradnju moderne spalionice smeća udaljene od naseljenih područja. Iz cementara neće izlaziti alpski zrak. Neka se lokalne tvornice baziraju na turizam. Lokalna zajednica je odbila spaljivanje otpada i to se treba poštovati. Stvorila se zelena mafija, imamo pravo sumnjati.“

Goranka Adam: „Studije utjecaja na okoliš su neprihvatljive. Živimo u državi u kojoj nikome ne možemo vjerovati.“

Mirela Holy naglasila je da je termička obrada krajnji segment zbrinjavanja otpada, prije kojeg bi trebalo provoditi smanjivanje količine otpada, primarnu selekciju, obradu, oporabu i recikliranje, pa tek na koncu neiskoristivi dio termički obraditi, a on bi iznosio 30 – 40%.

„Jedini način je da se stvar prebaci u nadležnost  države dok se ne uspostavi sustav. Trebamo uvesti sankcijske mehanizme ukoliko lokalna samouprava ne provede zakone.“

Gabrijela Medunić – Orlić, dipl. ing. Kemije, predstavnica udruge Sunce, nije se složila oko postotaka neiskoristivog dijela otpada sa možda budućom ministricom zaštite okoliša. Naglasila je kako je taj postotak znatno manji, te da građani žele reciklirati, ali nemaju sustava. „Zakon o otpadu se ovdje ne provodi. U ukupnoj količini otpada, odvajamo 2% (papir i plastiku).“ – dodala je, te uputila pitanje Branku Mozari: „Pošto će vam okolno smeće biti nedostatno kao pogonsko gorivo, mislite li koristiti gorivi dio otpada iz ostalih gradova?“

„Ukoliko nam zakon to omogući, ali poštovat ćemo i hijerarhiju otpada.“ – odgovorio je Mozara.

Na pitanje Ivane Rajčić jesu li poslali podatke o plamenicima koje su tražili iz Grada, Mozara je odgovorio potvrdno, dok je zanijekao bilo kakve građevne zahvate u krugu tvornice.

Goran Pavlov, dipl ing. elektrotehnike, iz Gizzo-a apelirao je: „Ne žurimo. Podaci koje imamo manjkavi su, studije loše. Zabrinjavajuće je to što nemamo nezavisnu mjernu postaju, već smo dopustili Cemex-u da sam sebe kontrolira.“ Zatražio je nezavisnu studiju utjecaja na okoliš.

Mirela Holy, odgovorila je: „Biranje izvođača će provoditi tijelo državne vlasti. Svi koji budu lažirali podatke, trajno će izgubiti licencu.“

Bivši pomoćnik ministra za zaštitu okoliša RH i bivši savjetnik za zaštitu okoliša pri slovenskoj Vladi, dr. Viktor Simončić pozdravio je pravi dijalog: „Trebamo se početi slušati, uskladiti zajedničke strane, svi smo u pravu. Molio bih da se uspostavi pravilo jednakosti pred zakonom i počnemo poštovati europske zakone, te tako olakšamo način odlučivanja.

Termička obrada se na koncu pojavljuje. Rješenja postoje i trebamo pokušati raditi kao najrazvijenije zemlje. Treba olakšati industriji rad pod istim uvjetima kao vani, a industrije trebaju ustupiti građanima informacije.“ Napomenuo je da se u Sisku gradila spalionica otpada, čiju gradnju je zaustavila ovdašnja vlast.

Mislav Luketin iz Gizzo-a, obratio se prisutnima: „Više vridi trun zdravog razuma, nego svi doktorati. Ne želim da slijepo slijedimo svaki europski primjer. Koliko košta smeće, RDF?“

„U Engleskoj Cemex dobiva novce za spaljivanje (zbrinjavanje) RDF-a, dok ga u Njemačkoj kupuje. Otpad je roba čija se cijena regulira na slobodnom tržištu.“ – odgovorio je Mozara.

Mislav je spomenuo 24. članak zakona o zabrani uvoza otpada koji se, po novom prijedlogu zakona briše, na što mu je Mirela Holy odgovorila: „Sabor je raspušten, zakon je ad acta.“ Dodala je kako još uvijek ostaje pri tvrdnji da je područje bespravno naseljeno, čemu su se predstavnici Građanske inicijative jednoglasno i argumentirano pobunili.

Goranka Adam, nadovezala se na Simončićevu opasku da industrijama treba omogućiti uvjete rada kao i vani, naglasila je da mi živimo u Hrvatskoj, u mnogočemu drugačijim uvjetima nego oni vani, te dodala da se trebamo organizirati u okvirima naših mogućnosti.

Anita Matijaš, u ime Građanske inicijative za zaštitu okoliša, zatražila je valjanu znanstvenu studiju ispitivanja stanja tla, zraka, vode i zdravstvenog stanja stanovnika te da se u skladu s dobivenim rezultatima izvrši stručna sanacija životnog područja Kaštelanskog zaljeva.

Mirela Holy podržala je opravdanost zahtjeva te dodala da su se studije trebale provoditi i do sada. „Novci za to su izdvojeni.“ – primijetila je.

Branku Mozari, Anita je postavila pitanje: „Zašto ne koristite plin kao alternativno gorivo?“, na što je Merica Pletikosić, voditeljica odjela za zaštitu okoliša Cemex–a odgovorila: „Zbog nestalnog dotoka plina“, a Mozara je ipak dodao: „Plin je skup.“

Na pitanje upućeno Mireli Holy: „Ako postanete ministrica, hoćete li dozvoliti spaljivanje otpada u cementarama?“, odgovorila je prisutnima kako inače ne odgovara na retorička pitanja zbog pravila u politici, te nastavila: „Pridržavat ću se zakona, što znači da ću poštovati odluku lokalne zajednice.“

„U cijeloj raspravi uzimaju se argumenti kako kome odgovara. Nužno je upoznati se s informacijama i uzeti u obzir i argumente koji im ne idu u korist. Začuđena sam idejom da se spalionice rade tamo gdje nikoga nema. Nadam se da ćemo o ovim stvarima još jako puno razgovarati. U Zagrebu je u pripremi spalionica otpada.“- kazala je.